U Zenici strepe od gašenja visoke peći i radnih mjesta

Ermin Zatega/RSE
Autor/ica 22.11.2023. u 15:49

Izdvajamo

  • Devet dana nakon obustave proizvodnje u željezari "ArcelorMittal" u Zenici, počeo je i štrajk radnika. Sindikat zahtijeva povećanje plate za 30 posto, a uprava korporacije tvrdi da im zahtjev ne može ispuniti, jer je stanje na tržištu nepovoljno.

Povezani članci

U Zenici strepe od gašenja visoke peći i radnih mjesta

Foto: Agencije/Inforadar/Arhiv

Sedin Kruško je u najvećoj dilemi od kada radi na izlijevanju tečnog čelika iz visoke peći u Zenici, industrijskom gradu u središtu Bosne i Hercegovine.

Vrelina, prašina, iskre, i isparavanje su pratili Sedina tokom posljednjih 16 godina, dok je otvarao visoku peć. U njoj se željezna ruda topi na 1.500 stepeni Celzijusa, sagorijevanjem koksa, goriva visoke kalorijske snage.

Sedin je ovih dana prvi put obustavio rad visoke peći, nakon što je tako odlučio vlasnik fabrike, korporacija “ArcelorMittal”, drugi najveći proizvođač čelika u svijetu i jedan od najvećih zagađivača zraka i vode u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci iz registra Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

On i oko 2.200 njegovih kolega ne znaju da li je obustava proizvodnje privremena ili trajna.

Proizvodnja je stala zbog nepovoljnih uslova na svjetskom tržištu, naveli su iz ove korporacije za Radio Slobodna Evropa (RSE), i dodali da će ponovno pokretanje zavisiti od potražnje za čelikom i cijena na tržištu.

Sedin kaže da nije siguran da će ponovno pokretanje stvarno i funkcionisati, jer se prvi put koristi ovaj metod za privremenu obustavu rada visoke peći u Zenici.

“Ako se visoka peć ugasi, onda je gotovo i potrebne su godine i velika ulaganja da se ponovo pokrene”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Sedin.

Objašnjava da je peć skoro ispražnjena, a prazan prostor napunjen azotom, koji spriječava prodor kisika i eksploziju. Sedin objašnjava da bi to, uz kontrolisano sporo gorenje koksa, trebalo omogućiti lakše i brže pokretanje peći, čak i ako pauza potraje 40 dana.

Sedinova plata varira od 1.200 do 1.400 maraka (600 – 700 eura). Ima troje djece, a supruga je nezaposlena. Nada se da će proizvodnja biti nastavljena i da će zadržati posao i kakvu-takvu platu.

Sudbinu dijeli i 780 rudara željezne rude

Od toga da li će radnici zeničke željezare ArcelorMittal nastaviti proizvodnju, ovisi i egzistencija oko 780 rudara koji rade u rudniku željezne rude u Prijedoru, oko 270 kilometara udaljenom od Zenice.

Ovaj rudnik je u vlasništvu iste korporacije, a zenička željezara je jedini kupac, kaže za RSE Dario Antonić, predsjednik sindikata rudnika.

Navodi i da je rudnik prestao sa proizvodnjom sedam dana nakon što je obustavljen rad u zeničkoj željezari.

“Jedan dio radnika je angažovan na neodložnim poslovima, a ostali koriste godišnji odmor i druge oblike plaćenog odsustva”, kaže Antonić.

Dodaje da vlada neizvjesnost, jer ne znaju je li riječ o gašenju visoke peći ili samo privremenoj obustavi.

Objašnjava da je za 22. novembar planiran sastanak sa upravom, kada će biti donesena odluka o tome da li će zaposleni u prijedorskom rudniku biti poslani na plaćeno odsustvo, takozvano čekanje, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

Rad u smjenama je težak, a plata od 1.200 do 1.600 maraka (600 – 800 eura) jedva dovoljna za egzistenciju, kažu za RSE Slobodan Đukanović i Sulejman Draganović.

Slobodan prevozi rudu teškim kamionima, damperima, dok Sulejman radi na separaciji, gdje se ruda čisti i odvaja od takozvane jalovine.

“Dok platite režije, uzmete hranu i ostale troškove potrošačke korpe, to vam je to. Svaki ste mjesec na pozitivnoj nuli. O uštedi nema ni govora“, kaže Slobodan, koji ima dvoje djece. Njegova supruga radi u trgovini.

Ipak, kaže, najbitnije je da radnici zadrže posao, jer bi zatvaranje za njega bilo katastrofa, kao i za Prijedor.

“Zamislite oko 800 plata, to je oko 800 hiljada maraka mjesečno bi manje u grad ušlo. A još i mali kooperanti koji nas snabdijevaju rezervnim dijelovima i hranom za topli obrok”, kaže pedesetpetogodišnji Slobodan.

I njegov kolega sa postrojenja za separaciju, Sulejman Draganović, ističe da ne zna šta bi radio da ostane bez posla. Nadomak je sedme decenije života i još ne ispunjava uslove za penziju.

“Da sam mlađi, znao bih šta bi radio. Evropa treba radne snage, i mladi odoše trbuhom za kruhom. I ja, da sam mlađi, ne bih se dvoumio sekunde”, kaže on.

Osim obustave proizvodnje i štrajk

Devet dana nakon obustave proizvodnje u željezari “ArcelorMittal” u Zenici, počeo je i štrajk radnika. Sindikat zahtijeva povećanje plate za 30 posto, a uprava korporacije tvrdi da im zahtjev ne može ispuniti, jer je stanje na tržištu nepovoljno.

Rašid Fetić, predsjednik Sindikata u ovoj kompaniji, objašnjava za RSE da sindikat provodi zakonom propisane pripreme za štrajk već mjesec dana. Ističe i da je uprava kompanije preduhitrila štrajk time što je obustavila proizvodnju.

“Zbog toga je na Skupštini sindikata dosta polemisano da li uopšte trebamo ići u štrajk, obzirom da je uprava ionako prekinula proizvodnju, ali smo, ipak, odlučili da ne odustajemo od zahtjeva”, rekao je Fetić.

Prema njegovim riječima, u cijeloj fabrici radi još samo postrojenje koksara, te da mogu biti upitne i plate, jer uprava može reći, nema proizvodnje – nema ni plata.

Dodaje da obustava proizvodnje ne pogađa samo radnike nego i kooperantske firme, kao i Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dva bh. entiteta.

“Ova kompanija prevozi rudu i koks u fabriku, kao i čelik iz nje, od čega dolazi oko četvrtine ukupnih prihoda u teretnom transportu”, kaže za RSE Enis Džafić, generalni direktor Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine.

Svi vozovi koji idu prema “ArcelorMittal” Zenica su 20. novembra prestali saobraćati. Dio uposlenika upućen je na godišnje odmore i korištenje slobodnih dana, objašnjava on.

“Očekujemo da će se svi nadležni organi uključiti u rješavanje problematike, jer mislim da bi zaustavljanje ‘ArcelorMittala’ Zenica imalo nesagledive negativne posljedice po privredu Bosne i Hercegovine”, kaže on.

Šta kažu u ‘ArcelorMittal’ Zenica?

Uprava “ArcelorMittal” Zenica poručuje da nije u mogućnosti ispuniti zahtjeve Sindikata za povećanje plata, jer je od 2021. godine, cijena koksnog uglja porasla za 300 posto, električne energije za 44 posto, zemnog plina za 80 posto, a željezničkog transporta za 25 posto.

Navode da su proizvodnju zaustavili zbog drastičnog pada potražnje za njihovim proizvodima.

Dodaju da je kompanija u januaru ove godine povećala plate za 16 posto, dok su u posljednje tri godine plate rasle za oko 32 posto, te da je trenutno prosječna plata u Kompaniji iznad federalnog prosjeka za oko 18 posto.

Prosječna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.260 maraka (620 eura), pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku.

“Radnici koji štrajkuju ostaju bez plate i ostalih beneficija za dane štrajka”, navode u “ArcelorMittal” Zenica.

Prema podacima ove korporacije, generalni direktor je od 2021. godine Aditya Mittal, koji ima godišnja primanja od 6,9 miliona američkih dolara.

Četvrtina prihoda su na osnovu plate, a tri četvrtine su bonusi, uključujući dionice i vrijednosne papire kompanije, koju je osnovao njegov otac Lakshmi Mittal.

Profit ‘ArcelorMittala’

Korporacija Arcelor Mittal je tokom 2021. i 2022. godine ostvarila više od 251 milion maraka (129 miliona eura) profita u prijedorskom rudniku i zeničkoj željezari. Godišnji prihodi željezare su iznosili oko jedne milijarde maraka (pola milijarde eura).

Igor Gavran, ekonomski analitičar kaže da se kod ovako velikih kompanija uvijek dešava da jedne godine imaju gubitke i da krenu u najavu zatvaranja.

Dodaje da je “ArcelorMittal” zaustavio proizvodnju u još nekoliko svojih postrojenja u Evropi i svijetu.

“Ako prekid potraje, bićemo osuđeni na uvoz, a to će značiti zavisnost od vanjskog tržišta i gubitke drugih proizvođača u lancu, koji koriste njihove proizvode. Pa, se može desiti da i oni zaustave poslovanje. Tu je naravno i direktni efekat na hiljade radnika i gubitak prihoda za njihove porodice”, kaže on.

Zenička željezara je izgrađena krajem 19. vijeka, u doba kada je Bosna i Hercegovina bila pod okupacijom Austrougarske monarhije.

LNM Mittal grupa, kako se tada zvala korporacija, u vlasničku strukturu zeničke željezare ulazi 2004. godine. Ugovorom se obavezala da će pokrenuti proizvodnju, investirati 135 miliona američkih dolara, te zaposliti 4.150 radnika.

RSE

Ermin Zatega/RSE
Autor/ica 22.11.2023. u 15:49