U Hrvatskoj 945 postupaka protiv medija i novinara

Izdvajamo

• Zajednički je stav svih sudionika okruglog stola da je potrebno nastaviti, ali i intenzivirati obrazovanje sudaca o medijskom pravu i temeljnim medijskim pojmovima. Pravo medija nije obavezan predmet ni na jednom pravnom fakultetu u Hrvatskoj.

Povezani članci

• Marinko Čulić: Kamensko je test vjerodostojnosti nove vlasti
• Zemlja Srbija
• Ubijen Slaviša Krunić banjalučki biznismen koji je poručivao Dodiku: Ja sam Bosanac i hoću da gradimo državu zajedno
• Naša stranka: BHANSA ponižava građane sramotnim trošenjem njihovog novca
• Terorista Tomislav Marković: Pisac je državni neprijatelj broj jedan u Srbiji
• Predstavljanje knjige Enisa Zebića “Jučerašnji svijet: Hrvatska”

Foto: Pixabay/Ilustracija

Dok velike medijske kuće upozoravaju da pritisci na njih dolaze u prvom redu iz korporativnog sektora, lokalni mediji se žale da dvije presude zbog povrede časti mogu da im stave ključ u bravu, rečeno je na okruglom stolu o tužbama protiv medija u Zagrebu.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) je tokom skupa saopštilo da je aktivno najmanje 945 postupaka protiv medija, dok Ministarstvo pravosuđa sa druge strane ima znatno manju brojku SLAPP tužbi. Radi se o tužbama kojima se nastoji onemogućiti objavljivanje vijesti i/ili otežati financijsku poziciju novinara ili medija.

Takođe, dva ministarstva, pravosuđa i kulture, najavljuju da će mehanizam prepoznavanja i odbačaja SLAPP tužbi ugraditi u zakone.

Dugotrajne i višestruke tužbe

Od ukupnog broja aktivnih postupaka protiv medija i novinara za naknadu štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva sa kojim su izašli iz HND-a, 910 je parničnih postupaka i 30 kaznenih postupaka.

Ovo su rezultati ankete koju je HND proveo među 30 medija u Hrvatskoj. U uvoj udruzi pretpostavljaju da je visina odštetnih zahjeva ukupno deset milijuna eura.

“Pravosudna represija prema novinarima i medijima u Hrvatskoj ne jenjava”, kaže predsjednik HND-a Hrvoje Zovko

“Gledajući preporuke Europske komisije, po rezultatima ove ankete zadovoljavamo sve naznake SLAPP tužbi – da postupci dugo traju, da se podižu višestruke tužbe, da su visoki odštetni zahtjevi i da su tužitelji u najvećem broju osobe koje su na položaju moći”, kazala je glavna tajnica HND-a Melisa Skender na okruglom stolu održanom 2. svibnja u zagrebačkom Novinarskom domu.

SLAPP (Strategic lawsuit against public participation) tužbe su tužbe sa ciljem cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima.

Ministarstvo ima 12 puta manju brojku

HND već više godina izlazi sa brojkama od oko hiljadu aktivnih tužbi protiv medija i novinara za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda, međutim u Ministarstvu pravosuđa prepoznaju SLAPP tužbe kao ozbiljan problem, ali tvrde da ih je čak dvanaest puta manje.

“Mi smo išli kroz sudske spise vidjeti gdje su serijski tužitelji, dakle oni koji se više puta ponavljaju, i po ulozi tužitelja u društvu – je li političar, državni dužnosnik, sudac ili lokalni moćnik. Utoliko bi se možebitno po tim kriterijima radilo o 79 tužbi, od ovog ukupnog broja od preko 900”, kazala je državna tajnica u Ministarstvu Vedrana Šimundža Nikolić.

“SLAPP tužba je zloraba temeljnog prava na pristup sudu. Tužitelj time upreže sudsku vlast da za njega napravi maliciozan posao. Iako zna da je vrlo niska vjerojatnost uspjeha njegove tužbe – i dalje na njoj inzistira kako bi zastražio i iscrpio tuženika, i u tome traži pomoć sudbene vlasti”, kazao je sudac Ustavnog suda Goran Selanec.

Po njegovoj ocjeni, problem je u tome što u hrvatskom pravosuđu postoji značajn broj sudaca koji se još nisu pomirili sa konceptom slobode izražavanja kako je definira hrvatski Ustav, a rješenje za taj problem je odbačaj takve tužbe na početku samog sudskog postupka.

‘Usuglasiti koja je brojka SLAPP tužbi’

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je da je razlika u procjeni broja aktivnih SLAPP tužbi “ogromna” i da kroz zajedničku diskusiju treba doći do zajedničkih kriterija.

“Problem treba prvo spoznati da bi se s njime moglo učinkovito obračunati”, poručila je.

Ona je sugerirala da se kod SLAPP tužbi kaže i koliko ih je podignuto unazad godinu dana, da se izbjegnu nejasnoće vezane za dugotrajnost sudskih postupaka u Hrvatskoj.

Najdugotrajnija neriješena tužba protiv nekog medija za naknadu šteta zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva je ona protiv zagrebačkog “Večernjeg lista” koja se na sudu nalazi 33 godine.

Što kažu mediji?

Tihomir Ladišić sa N1 televizije kazao je da se izvor pritisaka na njihove medije premjestio sa politike na korporativni sektor.

Željka Gavranović s portala SB Plus u Slavonskom Brodu kazala je da će, u slučaju da sud presudi da mora platiti dvije tužbe za naknadu štete za povredu ugleda i časti u iznosu od 6.000 eura, vjerojatno morati zatvoriti portal koji ima ukupno dva zaposlena.

Tuže je ravnateljica lokalnog muzeja i lokalni vijećnik koji je u tužbi naveo kako pišući o njemu “nadilazi informacijske potrebe javnosti”.

Urednik karlovačkog KaPortala Vedran Drožđak kazao je kako su zbog jednog jedinog teksta o zapošljavanju ljudi “po stranačkom ključu” na Veleučilištu Karlovac dobili čak šest tužbi.

Šibenska novinarka Davorka Blažević podsjetila je na svoj slučaj kada je, tek zahvaljujući novinarskoj solidarnosti, uspjela platiti visoki iznos odštete nakon što ju je za povredu ugleda i časti tužila sutkinja Vrhovnog suda.

“Smatrala je da sam recidivist jer sam u 40 godina novinarskog staža o njoj pisala – dva puta. Tužena sam jer sam objavila informacije koje su ranije već bile drugdje objavljene, a rečeno je da je uvrednjiva sama činjenica što ih ja objavljujem”, kazala je Davorka Blažević.

Zajednički rad na mehanizmu

Dok se rješenja iz Direktive Europske unije o SLAPP tužbama primijene u praksi, proći će dvije ili tri godine, ali ne treba toliko čekati, kazala je državna tajnica Šimundža Nikolić.

Početkom jeseni kreće se u rad na izmjenama Zakona o parničnom postupku, prema kojem se vodi 910 od ukupno 945 postupaka protiv medija za naknadu štete, i u njemu će se sucima dati mehanizam za rano prepoznavanje SLAPP tužbi, najavila je državna tajnica.

“Ne želimo da se takve tužbe odbace, već da se odbiju i da se nikada više ne mogu pokrenuti. Da bi se to moglo, mi ćemo u radnu skupinu pozvati i Hrvatsko novinarsko društvo da zajedno iznađemo mehanizam kako u ranoj fazi prepoznati SLAPP tužbu. U interesu je sudu da kratko vodi postupak i da ga što prije riješi, a u interesu je medija i novinara da se nepotrebno ne pojavljuju na sudovima”, kazala je državna tajnica.

I Ministarstvo kulture i medija je pred usvajanjem Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine, a jedna od zacrtanih mjera u njemu je i ona kojom se želi zaštiti novinare od neosnovanih i zlonamjernih sudskih postupaka je i uspostava mehanizma za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tužbi.

Takva će se odredba implementirati u novi Zakon o medijima, čije se donošenje planira do kraja ove godine, kažu u Ministarstvu.

To rješenje o ranom prepoznavanju i odbacivanju SLAPP tužbi predviđa se i u europskoj direktivi, rečeno je na skupu u Zagrebu.

Zajednički je stav svih sudionika okruglog stola da je potrebno nastaviti, ali i intenzivirati obrazovanje sudaca o medijskom pravu i temeljnim medijskim pojmovima. Pravo medija nije obavezan predmet ni na jednom pravnom fakultetu u Hrvatskoj.

RSE