U BiH 15 posto nepismenih

tačno.net
Autor/ica 8.9.2014. u 16:45

Izdvajamo

  • ''Ovom bih prilikom skrenula pažnju na to da kod naših intelektualaca postoji nekakav stereotip o pismenim ljudima da nisu dovoljno pismeni. Međutim, taj negativizam nije utemeljen jer svako vrijeme ima svoje potrebe i svoje tipove pismenosti. Oblik ljudske pismenosti ravna se time da se uspješno ostvari komunikacija. A što se tiče načina bilježenja jezika u pisanu formu, svjedoci smo izumiranja pisanja olovkom jer se umjesto toga tipkaju slova. U nekim školama u SAD-u se više uopće ne podučava vještina pisanja olovkom. Nema razloga da zbog toga tugujemo jer svako vrijeme nalazi sebi najbolji način bilježenja jezika.'' Snježana Kordić, lingvistica

Povezani članci

U BiH 15 posto nepismenih

Svjetski dan pismenosti, ili kako ga još nazivaju Dan borbe protiv nepismenosti, obilježava se danas, 8. rujna s ciljem upozorenja na problem nepismenosti koji postoji u svijetu. Utemeljio ga je UNESCO 1967. kako bi promovirao važnost pismenosti.

U BiH je nepismeno 15 posto stanovništva, podaci su UNESCO-a iz 2012. godine, dok je prema podacima iz popisa iz 1991. godine, posljednjem popisu stanovništva u BiH, taj postotak iznosio 9,9 posto.

Svjetski dan pismenosti, ili kako ga još nazivaju Dan borbe protiv nepismenosti, obilježava se danas, 8. rujna s ciljem upozorenja na problem nepismenosti koji postoji u svijetu. Utemeljio ga je UNESCO 1967. kako bi promovirao važnost pismenosti.

O pismenosti čija definicija danas bi se mogla osim na elementarnu pismenost proširiti i na druge vidove, na tzv. funkcionalnu pismenost, za Agenciju Fena su govorile profesorica s Filozofskog fakulteta u Sarajevu Bernisa Puriš i lingvistica iz Hrvatske Snježana Kordić.

Tako profesorica Puriš ističe da suvremeni uvjeti života zahtijevaju kompleksnu pismenost prilagođenu novim potrebama društva i dinamičnom načinu života.

”Danas se pismenost sagledava šire kao funkcionalan i interaktivan koncept koji uključuje aktivne jezičke i komunikativne sposobnosti. U tom smislu danas se šire pod pojmom pismenosti obično podrazumijeva sposobnost služenja informatičkim programima te poznavanje stranih jezika. Također, da bi se danas za nekoga moglo reći da je pismen, on treba da posjeduje vještinu jezičnoga prilagođavanja različitim komunikativnim situacijama, odnosno da vlada normama različitih funkcionalnih stilova i/ili registara jednoga jezika. Pojam pismenosti kao prikladno jezično ponašanje važan je sastavni dio kulture društvenog ponašanja. Jedna od vrlo važnih, ali zanemarenih komponenti pismenosti sagledane s aspekta interaktivnog jezičnog ponašanja jeste kultura slušanja, sposobnost slušanja tuđega govorenja i mišljenja. Kultura slušanja važan je aspekt pismenosti – shvaćene u najširem smislu – koji otvara vrata uspješnoj komunikaciji a time unapređenju života zajednice u cjelini i svijeta uopće”, rekla je, obrazlažući pojam pismenosti u suvremenim društvu doc. dr. sc. Bernisa Puriš.

Lingvistica Snježana Kordić u svom osvrtu na Dan pismenosti osvrnula se i na stereotipe o pismenosti.

”Ovom bih prilikom skrenula pažnju na to da kod naših intelektualaca postoji nekakav stereotip o pismenim ljudima da nisu dovoljno pismeni. Međutim, taj negativizam nije utemeljen jer svako vrijeme ima svoje potrebe i svoje tipove pismenosti. Oblik ljudske pismenosti ravna se time da se uspješno ostvari komunikacija. A što se tiče načina bilježenja jezika u pisanu formu, svjedoci smo izumiranja pisanja olovkom jer se umjesto toga tipkaju slova. U nekim školama u SAD-u se više uopće ne podučava vještina pisanja olovkom. Nema razloga da zbog toga tugujemo jer svako vrijeme nalazi sebi najbolji način bilježenja jezika”, ističe Kordić u izjavi za Agenciju Fena.

Također, prema dostupnim podacima od 1964. godine počinje se razvijati novi pristup funkcionalnog opismenjavanja i pismenosti, čiju osnovu čini odnos između pismenosti i privrednog razvoja.

Prema definiciji Projekta međunarodne pismenosti odraslih, pismenost se definira kao – prozna pismenost (razumijevanje i korištenje informacija dobivenih iz tekstova), dokumentacijska pismenost (informacije koje se nalaze u različitim formularima) i kvantitativna pismenost (razumijevanje, npr. izvještaja o stanju na računu u banci, određivanje poreza, kamata…).

Takozvana nova pismenost, odnosno informatičko opismenjavanje i eksplozija novih formi komunikacija, stupili su na scenu krajem 20. i početkom 21. stoljeća.

Sudeći po pobrojanom ako bi se išlo u detalje koliko smo funkcionalno pismeni, moguće je da je mali broj onih koji posjeduju sve razine tzv. nove pismenosti, ali kao što kaže lingvistica Kordić, ono što je cilj kad govorimo o pismenosti jest ostvariti komunikaciju.

FENA

tačno.net
Autor/ica 8.9.2014. u 16:45