Srbija zahvaljujući slobodnoj trgovini povećava izvoz u Rusiju na milijardu dolara
Povezani članci
- Lewis MacKenzie – osumnjičeni silovatelj koji negira genocid
- Stigao i glumac Tomislav Trifunović, nekadašnji član ansambla NPM-a: I Sergej i Branislav i ja smo glumci, supruga je jedina normalna u kući
- Za dom se spremte, četnici!
- Izetbegović, Josipović, Vujanović i Nikolić stigli u Mostar na potpisivanje Deklaracije o nestalim
- Izvinjenje Vlade Crne Gore žrtvama deportacije iz 1992.
- Društvo „mrtvih“ ministara
Vrijednost ovogodišnjega izvoza srpskih proizvoda na rusko tržište procjenjuje se na milijardu dolara, što je trostruko više u usporedbi s prethodnim godinama. Toliki izvoz najavio je Miroslav Mitković, savjetnik u srpskoj Privrednoj komori, a njegova procjena se temelji na povećanom interesu ruskih trgovaca za srpskim poljoprivrednim proizvodima te za namještaj i metalurške proizvode.
Srpska vlada nastoji na popis slobodnog izvoza uvrstiti i automobile s obzirom na to da će 2012. početi s proizvodnjom Fiatova tvornica u Kragujevcu. Ako Moskva prihvati srpski prijedlog, deficit u robnoj razmjeni bi se još više smanjio. Aleksandar Lesin, savjetnik u trgovačkom predstavništvu Ruske Federacije u Beogradu, kaže da je robna razmjena dviju zemalja lani povećana za 16%, pri čemu je izvoz roba iz Srbije uvećan za 55 posto. Ruske kompanije postale su najveći kupac srpskog voća, prije svega jabuka i šljiva, a povećani plasman namještaja omogućen je uvrštenjem tih roba na popis slobodnog izvoza na rusko tržište. Srbija ima sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom, što joj omogućava da se proizvodi prilikom uvoza u Rusiju ne opterećuju carinskim pristojbama pa su, u odnosu na konkurenciju, jeftiniji od 30 do 35 posto.
Za razliku od hrvatskih, tu mogućnost koriste slovenska poduzeća koja u Srbiji osnivaju tvrtke s namjerom da proizvedenu robu izvezu na rusko tržište pod povoljnim uvjetima. U tome prednjači Gorenje, čija tvornica hladnjaka i zamrzivača radi u dvije smjene, a gotovo 90 posto proizvedene robe odlazi na rusko tržište. Gorenju će se u tome pridružiti i valjaonica aluminija Impol Seval, također u vlasništvu slovenske tvrtke, jer će od lipnja na popis roba sa slobodnim režimom izvoza na rusko tržište biti uvršteni i metalurški proizvodi. Povećanim izvozom Srbija će ublažiti vanjskotrgovinski deficit koji ima s Rusijom. Njezin godišnji uvoz iz te zemlje iznosi 2,4 milijarde dolara. Razlog je što se Srbija u opskrbi naftom i plinom odlučila za uvoz iz Rusije tako da s tom zemljom ima najnegativniju vanjskotrgovinsku razmjenu.
Nova strategija
Izvoz mesa i mlijeka
Odluka Moskve da odobri uvoz mesa i mlijeka pridonio je promjeni strategije razvoja srpskog stočarstva. U proračunu za poljoprivredu povećana su sredstva za poticaje u stočarstvu, kako u povećanju govedarskih farmi, tako i u većoj proizvodnji u svinjogojstvu.