Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine poprimilo alarmantne razmjere

Povezani članci

• Pošto dignitet Domovinskog rata?
• Samo da ne pukne prije zore
• Nekoliko osoba iz BiH umiješano u višemilionske mutne poslove HSBC banke
• Mesić: Iz političkog života treba eliminirati sve one koji misle da se BiH može dijeliti
• Schmidt: Finansiranje izbora je zakonska obaveza, pozivam Vijeće ministara da radi svoj posao
• Filozofija sirijskog rata

Photo by Alexandr Podvalny

Rastući trend migracija visokoobrazovanih kadrova i uopće stanovništva iz Bosne i Hercegovine poprima alarmantne razmjere, a u posljednje vrijeme je to naročito karakteristično za zdravstveni i sektor informaciono-komunikacijskih tehnologija (IKT).

Iako nema precizne statistike i egzaktnih podataka o tome koliki je odliv mladih stručnjaka iz BiH, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) prepoznala je taj problem te u partnerstvu s bh. resornim institucijama provela israživanje radi prikupljanja dokaza o iseljavanju zdravstvenih i IKT stručnjaka.

U vezi s tim, danas je u Sarajevu prezentirana studija “Migracije zdravstvenih radnika i stručnjaka u oblasti IKT-a iz BiH” kako bi se identificirali uzroci te pojave te njen utjecaj na ekonomski razvoj, obrazovanje, demografsku strukturu, investicije i druge relevantne razvojne aspekte.

Sudionike skupa pozdravila je ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević, istaknuvši kako rezultati spomenutog istraživanja mogu biti od pomoći kreatorima i donositeljima odluka prilikom izrade novih politika u toj oblasti.

Potcrtala je važnost sistemskog pristupa u rješavanju pitanja migracije radne snage u spomenutim oblastima, te sinergijskog djelovanja svih razina vlasti kako bi se stvorili preduvjeti za rješavanje tog problema.

Gudeljević je podsjetila na nekoliko ključnih pravaca djelovanja koji su identificirani u studiji, uključujući jačanje institucionalnih kapaciteta za prikupljanje, analizu, korištenje i razmjenu podataka o migraciji radne snage u zemlji i van granica BiH.

– Potrebno je pronaći adekvatan način za destimuliranje migracija, odnosno odlaska radne snage izvan BiH u svim sektorima – kazala je Gudeljević, dajući prioritet ulaganju u domaću proizvodnju i stvaranje novih radnih mjesta.

Istovremeno, ocijenila je značajnim prijenos znanja iz dijaspore u sve sektore u BiH, a time i u zdravstveni i IKT-sektor, te angažovanje na planu odgovarajućih evidencija i izrade strategija za zadržavanje mladih stručnjaka u BiH.

Ministrica Gudeljević u tom kontekstu napominje kako oblast obrazovanja, odnosno studijski programi trebaju biti usklađeni s potrebama na tržištu rada.

Šefica IOM misije u BiH i subregionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungarotti novinarima je kazala kako mladi i obrazovani ljudi predstavljaju najznačajniji resurs svake zemlje, te da njihov odlazak predstavlja alarm za nadležne vlasti.

Migraciju zdravstvenih radnika iz BiH dovela je u kontekst aktuelne pandemije koronavirusa, a IKT stručnjake označila veoma značajnim za cjelokupni razvoj, uz uvjerenje da će rezultati spomenute studije doprinijeti boljitku države i na određen način reducirati odliv radne snage u tim, ali i drugim oblastima.

Lungarotti je naglasila kako je neophodno održati vezu/kontakt s mladim ljudima koji su iselili iz BiH, te osigurati transfer znanja i vještina.

U osvrtu na uzroke migracija, kazala je kako njihovi motivi nisu vezani samo za ekonomske aspekte, nego i za stil života, odnosno i za sam sistem, te sve prisutnije nepovjerenje u institucije vlasti.

Komentirajući novinarski upit u vezi pokazateljima kojima bi se ilustriralo stanje u spomenutim sektorima, Lungarotti je kazala kako, nažalost, ne postoje validne evidencije u BiH, niti sistem koji bi dao tačan uvid u tom pogledu.

Dodala je kako je poznato da je iz BiH iselilo oko dva miliona ljudi, koji trenutno žive u inozemstvu, navodeći kako za problem migracija radne snage može biti ilustrativan podatak – da je državljanima BiH od 2019. godine izdato oko 55.000 radnih dozvola iz zemalja članica Evropske unije.

Prezentacija spomenute studije, realizirana je u sklopu IOM-ovog projekta “Doprinos migracijskim politikama zasnovanim na dokazima za zdravstveni i sektor IKT-a u BiH”.

(FENA)