Država treba spriječiti odljev startup tvrtki iz Hrvatske

Izdvajamo

• „Uspoređujući iskustva, osnovna razlika između Estonije i Hrvatske je u tome što se njihova vlada u razvoj startup scene uključila konkretnim programom, dok se kod nas scena razvija zahvaljujući grupi volontera koja pokušava uspjeti unatoč brojnim preprekama", istaknula je Puljak.

Povezani članci

• SVJETSKI MEDIJI O SPLIT PRIDEU: DAN KADA JE BEOGRAD BIO PONOSAN NA SPLIT
• BALKANIZIRANOST KULTURE
• Svijet vas je nagradio za agresiju i genocid i opet vam je malo
• Dina Bajrektarević: Žene koje odrastaju u patrijarhalnom društvu razvijaju internaliziranu mizoginiju
• Aleksandar Pantović o generalu Divjaku
• Izložba „Apokalipsa“, autora Džeke Hodžića, 5. marta u Gradskoj galeriji Collegium artisticum Sarajevo

Foto: sabor.hr

Država treba olakšati poslovanje i pokušati smanjiti odljev startup tvrtki jer su svi startupovi u Hrvatskoj, kada dođu do razine koja zahtijeva investiciju iz inozemstva, prisiljeni prebaciti sjedište u neku drugu državu u kojoj će im poslovanje biti lakše, istaknuto je na okruglom stolu „Digitalizacija javne uprave“, održanom jučer u Saboru.

ZAGREB, 14. srpnja 2023. –  „Vlada treba kreirati kvalitetan regulatorni i porezni okvir koji će startup tvrtkama u Hrvatskoj omogućiti neometan razvoj”, jedan je od zaključaka okruglog stola “Digitalizacija javne uprave”, na kojem su jučer u Saboru, pod moderatorskom palicom Marijane Puljak, raspravljali predstavnici hrvatskih startup tvrtki s gostima iz parlamenta Estonije.

„Uspoređujući iskustva, osnovna razlika između Estonije i Hrvatske je u tome što se njihova vlada u razvoj startup scene uključila konkretnim programom, dok se kod nas scena razvija zahvaljujući grupi volontera koja pokušava uspjeti unatoč brojnim preprekama”, istaknula je Puljak.

Prema riječima zastupnika estonskog parlamenta i bivšeg ministra gospodarstva i informacijskih tehnologija Estonije Andresa Sutta, postupak izgradnje digitalnih društava je dugotrajan, a treba prepoznati posebnosti i potrebe društvene zajednice, osigurati transparentnost i postići povjerenje građana u digitalna društva. Zastupnik Andrei Korobeinik osvrnuo se na važnost suradnje javnog i privatnog sektora u kreiranju aplikacija čije korištenje u konačnici omogućava značajnu uštedu javnom sektoru.

Kako je istaknula suosnivačica AI startupa “airt” i predsjednica udruge CRO Startup Hajdi Ćenan, Hrvatska ima velik broj startupova, odnosno inovativnih visokotehnoloških kompanija u kojima se stvaraju globalno relevantna rješenja. No, država im treba olakšati poslovanje i pokušati smanjiti njihov odljev jer su svi startupovi u Hrvatskoj, kada dođu do razine koja zahtijeva investiciju iz inozemstva, prisiljeni prebaciti sjedište u neku drugu državu u kojoj će im poslovanje biti lakše.

Predsjednik uprave Orga Srđan Kovačević naglasio je da su, uz podršku s državne razine, izuzetno važni i odnosi lokalne zajednice prema startup ekosustavu. „Značajnom rastu tvrtki u Osijeku pridonijelo je otvaranje poslovnog inkubatora BIOS koji je bio svojevrstan rasadnik IT kompanija“, rekao je Kovačević.

Slaven Mišak iz tvrtke Bonsai smatra da bi otvaranje podataka moglo olakšati suradnju između javne uprave i startup tvtki, dok je Marin Mrša iz Peekatora predložio pokretanje inicijative kojom bi se izlistala sva potencijalna područja u javnom sektoru i problemi koje startup tvrtke mogu riješiti. Aurora Volarević iz Infobipa govorila je o primjeni rješenja tvrtke u zdravstvenom sektoru, ali i o drugim rješenjima koje je Infobip izradio za korisnike u više od 70 država.

Prema mišljenju Ratka Mutavdžića iz Microsofta, Hrvatska mora posvetiti posebnu pažnju ljudima koje treba ‘izgraditi’ u javnoj upravi, kako bi mogli pratiti tehnološki razvoj. „Sve države su danas izrazito fokusirane na Nacionalne planove oporavka i otpornosti, a pitanje je koja je uloga inovativnih tvrtki u tom procesu. Bilo bi dobro da od Estonije možemo osigurati prijenos znanja o tome kako iskoristiti postojeće ekosustave za stvaranje cijelih platformi na koje se može uključiti puno više startup-a“, zaključio je.

Nakon razmjene iskustava, sudionici okruglog stola predložili su uspostavljanje suradnje između Estonije i Hrvatske na stvaranju okvira okruženja za razvoj novih tehnologija i izravnu primjenu u javnoj upravi, uspostavljanje suradnje između startup zajednica dviju zemalja, kao i uspostavljanje fokusa na inovativnu javnu nabavu, s ciljem da javni naručitelji koriste kupovnu moć za poticanje razvoja novih tehnologija, usluga i rješenja koji se na drugi način ne bi mogli razviti dovoljno kvalitetno i snažno da sami izađu na tržište.