ENG
Bankama od kredita 69 milijardi kuna
Autor/ica
Povezani članci
- NOVINARI I PR STRUČNJACI O SVE LOŠIJOJ ATMOSFERI I NETOLERANCIJI U DRUŠTVU
- Draško Luković: Egzistencijalna tjeskoba
- NARANJITO, PANNINI I KRAJ SVIJETA KAKVOG SMO POZNAVALI
- Homofobni referendum – što nam je činiti?
- Zija Dizdarević: Prijeteća zabrinutost Hrvatske za BiH
- Moć Krležine magije nerazjašnjiva je
Prošle godine bankama su smanjeni prihodi iz svih kategorija kredita osim iz stambenih, pokazuje statistika HNB-a
Od kredita odobrenih građanima, hrvatske su banke u posljednjih deset godina naplatile 68,5 milijardi kuna kamata. Pokazuju to podaci Hrvatske narodne banke (HNB) iz kojih se može iščitati i da posljednjih nekoliko godina tridesetak domaćih banaka godišnje samo kroz prihode od kredita građanima prikupi između devet i deset milijardi kuna. Iako su brojke impresivne, statistika HNB-a pokazuje i koliko je gospodarska kriza utjecala na poslovanje financijske industrije.Do 2008. godine spomenuti prihodi godišnje su se povećavali uglavnom za više od milijardu kuna. Tako su 2001. godine iznosili 3,2 milijarde da bi do 2008. dosegnuli čak 9,6 milijardi kuna. Od tada u bankovnom sustavu vlada svojevrsna stagnacija. Prihodi po spomenutim kreditima u 2009. godini iznosili su 10,1 milijardu da bi lani pali na 9,9 milijardi kuna. Prošla je godina donijela pad u svim kategorijama kredita koji se iskazuju u statistici središnje banke, osim u stambenim kreditima.
Građani su često najsigurnija kategorija klijenata banaka Trećina iz stambenih
Prihodi iz tih kredita čine trećinu godišnjih prihoda od zajmova građanima. Lani su iznosili 3,4 milijarde kuna i bili su za stotinjak milijuna kuna viši nego godinu prije. U posljednjih deset godina ukupno su iz stambenih kredita bankama kroz kamate ‘kapnule’ 19,2 milijarde kuna. U svim ostalim kategorijama – hipotekarnim kreditima, kreditima za kupnju automobila, kreditima po kreditnim karticama – prošle je godine zabilježen je pad prihoda. Prihodi od ‘ostalih kredita’ također su lani smanjeni i to za stotinjak milijuna kuna na 5,07 milijardi. U tu se kategoriju, inače, ubrajaju i odobreni i prekoračen minusi po tekućim računima kao i razni potrošački i gotovinski krediti.Brojke pokazuju da domaće banke ostvaruju izdašne prihode od kredita koje dodatno nadopunjuju prihodima od naknada kao i zaradom na tržištima kapitala i zaradom od tečajnih razlika. Dobra profitabilnost omogućila im je stabilnost u protekle dvije godine tijekom kojih je domaće gospodarstvo ušlo u ozbiljnu recesiju. No, izostanak oporavka ipak ostavlja traga na bankovnoj industriji. Manjim bankama, posebno onim s aktivom manjom od dvije milijarde kuna, sve je teže poslovati i sve ih više ostvaruje gubitke. One su većinom vezane uz poslovanje tvrtki, dok veće banke svoju stabilnost zahvaljuju depozitima građana.
Nužna konsolidacija
Iz HNB-a već neko vrijeme komentiraju kako je hrvatskom bankovnom tržištu nužna konsolidacija, posebno s obzirom na teško stanje među malim bankama. Niz navodnih interesa za neke od banaka još dosad nije rezultirao ni u kakvom preuzimanju ili spajanju.Iako se može očekivati da će prihodi od kredita banaka građanima i dalje biti relativno stabilni, ne treba isključiti niti mogućnost da ova godina donese ozbiljniji pad. Sadašnje prognoze gospodarskog rasta su vrlo nepovoljne, a bez oporavka u zaposlenosti ne može se očekivati da će rasti prihodi građana i njihova mogućnost otplate kredita.
Autokrediti
Najbolja 2007. godina
Najbolja godina za prihode po kreditima građanima za kupnju automobila bila je 2007. Tada su banke od kamata na te kredite uprihodile 755 milijuna kuna. Nakon toga, po uspjehu, su bile 2006. i 2008. godina kad je bankama došlo po 694 milijuna kuna da bi lani ti prihodi pali na ‘samo’ 577 milijuna.
Autor/ica
