ŠKOLA KRITIČKOG MIŠLJENJA U MOSTARU
Povezani članci
„ŠKOLA KRITIČKOG MIŠLJENJA“
USTANOVITELJ: CENTAR ZA KRITIČKO MIŠLJENJE MOSTAR (CKM)
Opširnije o ideji “Škole kritičkog mišljenja” čitajte u tekstovima:
Esad Bajtal: SUMNJA, KRITIČKO MIŠLJENJE I GRAĐANSKA HRABROST
Milan Kangrga: Kritičko mišljenje – nekad i sad
Tokom desetogodišnjeg rada Centar za kritičko mišljenje (CKM) u suradnji s portalom tacno.net organizirali su nekoliko stotina tribina otvarajući najvažnije teme poslijeratne BiH kao što su; kultura sjećanja, suočavanje sa ratnim zločinima, privatizacijska pljačka tranzicijskih dobitnika, pitanje mladih koji kolonama odlaze iz BiH ili onih koji ostaju prihvaćajući narative vladajućih nacionalizama. Pored redovnog održavanja tribina CKM je dosada upriličio gotovo stotinjak promocija knjiga, kako knjiga koje su izdate u sklopu Centra, tako i knjiga izdatih kod dr. izdavačkih kuća.
CKM inzistira na trajnom povratku etici i moralu kao bazi ljudskosti i življenja uopće, a posebno na ovom neuređenom prostoru vječnih trvenja i strahova od sukoba. CKM smatra da svi problemi unutar bh. društva proizilaze iz nepostojanja tradicije kritičkog mišljenja. Kritičko mišljenje mora biti temelj suvremenog društva. Moralna agonija i užasni zločini planski počinjeni nad nedužnim ljudima krajem XX. stoljeća na našim prostorima, direktna su posljedica nesposobnosti rulje (nacionalno zaluđene gomile) da se, misleći ”svojom glavom”, odupre zavodljivom govoru političkih vođa, tj. podloj prevari nacional-fašističkih lidera, koji su svoje lične ambicije i grupno stranačke interese licemjerno prikazivali kao narodne.
Ponukani aktualnim i prethodnim stanjem u društvu i državi suradnici Centra za kritičko mišljenje pored nastavka rada na portalu Tacno.net, planiraju otvaranje „Škole kritičkog mišljenja“ u Mostaru. Cilj projekta je promijeniti paradigmu obrazovanja koja obrazuje mlade ljude kao sljedbenike mišljenja i ideologija te predočiti mladima suštinu zapadne civilizacije koja se temelji na Hegelovoj misli da je samo kritičko mišljenje – mišljenje. Činjenica je da još uvijek ima onih koji slijepo vjeruju u nevjerovatne priče profesionalnih prevaranata. A „slijepo vjerovati“ znači više vjerovati svojim ušima nego svojim očima. I tu, u nekritičnosti slijepog vjerovanja, leži porazni začetak svake ljudske gluposti.
Educirati za kritičko mišljenje podrazumijeva osvještavanje pojedinca za logičko-kritičko propitivanje ambijenta u kome živi i radi, odnosno, propitivanje i relativizaciju važećih uzora i idejno nametnutih standarda za koje važi da su “bogomdani”, i samim tim nedodirljivi.
Osnove škole kritičkog mišljenja će se zasnivati na sljedećih pet principa:
- Samostalno provjeravanje vrijednosti koje uključuju detekciju lažnih pretpostavki, otpornost na uticaj autoriteta, prepoznavanje stereotipa i klišea ideološkog govora, prepoznavanje predrasuda i emocionalnih faktora, razlikovanje činjenica i vjerovanja, shvatanje logike i psihologije političke propagande;
- Kritičko vrednovanje činjenica i čitanja koje uključuje detekciju važnih odluka, razlikovanje bitnog i nebitnog dijela sadržaja, prepoznavanje problema, ispitivanje ideja u svjetlu novih standarda (demokratija ili etnokratija), interpretacija činjenica, traganje za prešutnim, neizrečenim pretpostavkama teksta, govora, traženje kriterija za izbor adekvatnog rješenja problema, izbor najboljeg rješenja;
- Primjena metode logičkog rezonovanja koja uključuje silogističko rezonovanje, kritičku interpretaciju suđenja, otkrivanje apsurdnih elemenata situacije, otkrivanje logičkih relacija između propozicija, formulacija i evaluacija zaključaka;
- Kritičko propitivanje svih oblika mišljenja;
- Kritički stavovi koji uključuju stav nepovjerenja prema dominantnom mišljenju i traganje za činjenicama, uzdržavanje od brzopletog suđenja i zaključivanja, savjesnost u prikupljanju činjenica, opreznost u tumačenju činjenica, stav sumnje i stalnog provjeravanja pretpostavki i zaključaka.
Važnost ove škole ne ogleda se samo u korjenitim studijama i znanjima koje će se prenositi na sudionike iste već i u njezinim predavačima koji su ugledni intelektualci ne samo BiH, regije već i šire. Neki od njih su: Esad Bajtal, Nerzuk Ćurak, fra Drago Bojić, fra Ivan Šarčević, Dino Pobrić, Dino Mustafić, Viktor Ivančić, Boris Dežulović, Oliver Frljić, Dragan Markovina, Roko Markovina, Tomislav Jakić, Zlatko Dizdarević, Boris Buden, Snježana Kordić i ostali. To su oni rijetki pojedinci koji blohovski uspravno i hrabro slijede logiku racionalnog otpora društvenom i ljudski neprihvatljivom toku stvari.
U postojećem obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine izražen je princip autoriteta pa se uslijed zanemarivanja kritičkog propitivanja nesmetano usađuju brojni mitovi, najvećim dijelom kroz nastavu jezika i književnosti te povijesti. Posljedica je da odrastaju generacije s uvjerenjem da susjedni narod treba gledati kao neprijatelja koji ugrožava kulturu, jezik i povijesno pamćenje. Kako bi se ponudila korekcija tom štetnom i za društvo opasnom proizvođenju neprijateljstva, “Škola kritičkog mišljenja” obrađivat će sljedeće teme:
- Jezik u službi nacionalizma
- Mit o čistoći jezik i naroda
- Uloga znanstvene zajednice: prosvjećivati ili zamagljivati
- Prepravljanje povijesti (jezične, kulturne, opće)
- Identitet, kultura, nacija
Imajući u vidu da su u posljednjih četvrt stoljeća zbog čitavog niza okolnosti, a ponajprije zbog dominantne ideologije nacionalizma, vrijednosti antifašističke borbe posve marginalizirane i do minimuma uklonjene iz školskih programa, postoji realna potreba za proučavanjem tih vrijednosti u kontekstu modernog društva. Tim prije, što se na čitavom europskom prostoru, kao i u BiH, sve više revitaliziraju ideje neofašizma, koje zbog izostanka ozbiljnog otpora postaju sve više prihvaćene u društvu. Stoga će jedna od važnijih studija u sklopu „Škole kritičkog mišljenja“ biti i „Studij antifašizma“ koji će sa svojim modulima i kolegijima pridonijeti na značaju razvoja iste.
Teme koje će se obrađivati u sklopu studije jesu:
- Uspon fašizma u Europi i njegove temeljne značajke
- Društvo i politika u odnosu prema fašizmu
- Antifašistička borba u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji
- Antifašistički pokret i prava žena
- Ekspanzija neofašističke desnice u Europi, BiH i regiji
- Uloga medija
- Historijski revizionizam u Europi i u Bosni i Hercegovini
- Borba za ljudska prava i suočavanje s prošlošću
- Suvremena politika i antifašizam
- Antifašizam danas: Nove prakse otpora
Ciljna skupina „Škole za kritičko mišljenje“ jesu učenici srednjih škola (3-4 razred srednje škole); studenti dodiplomskog i postdiplomskog studija, nezaposleni, odnosno sve kategorije mladih od 17 do 30 godina na području grada Mostara. Pored navedenih programa svaka školska godina će donositi novi program i nove teme koje će se obrađivati.
U prvoj fazi realizacije projekta očekujemo obradu općeg programa kritičkog mišljenja, nadalje slijedi program o razvoju demokracije u BiH i njezinom opstanku, zatim jezici i nacionalizam, škola antifašizma, programi obrade međunarodnih globalnih odnosa te njihov utjecaj na Bosnu i Hercegovinu kao i mnogi drugi.
Pored „Škole kritičkog mišljenja“ koju će svi zainteresirani moći pohađati besplatno, sudionici će imati priliku uživati u knjigama svih opusa. Predviđanja nekih teoretičara o tome da će knjižnice u tradicionalnome smislu postupno izumrijeti i zanemariti temeljnu zadaću očuvanja i zaštite tiskanih zapisa ljudske povijesti u korist prelaska na još nedovoljno sigurne digitalne dokumente još se nisu obistinila. Planirano je da će škola biti opskrbljena sa više od 1000 knjiga raznih žanrova. Od književnosti, beletristike, filozofije, psihologije, prirodnih znanosti, povijesnih remek djela mnogih drugih. Knjižnica će biti multimedijalna a to znači da će biti opremljena tehničkom opremom na kojoj će sudionici moći i s pomoću digitalnih medija pristupiti u razne knjižnice svijeta te pronaći štivo za sebe.
Radovi studenata Škole kritičkog mišljenja:
Haris Jašarević:
Ubija lav…ali ubija i tradicija
Kako je Meho K. stražar iz okolice Travnika zajeb’o Vinsenta van Goga
Koliko kod lisica traje tegla Nutelle?
Ovdje je šupljak najveći pokretač
Ko se nije skrio fašista je bio
Bosna i Hercegovina u ćorsokaku
Boris Buden – foto šg
Drugo predavanje, 2.12.2017.g. prof. dr. Esad Bajtal
dr.sci. Esad Bajtal – foto šg
Treće predavanje 16.12.2017. prof.dr. Nerzuk Ćurak
Nerzuk Ćurak – foto šg
Četvrto predavanje 20.1.2018. filmski i pozorišni režiser – Dino Mustafić
Dino Mustafić – foto šg
Peto predavanje i gostovanje Škole KM u Banjaluci 3.2.2018.
Bosanski franjevac prof.dr. Drago Bojić
Drago Bojić – foto šg
Šesto predavanje – lingvistica Snježana Kordić 24.2.2018.
Snježana Kordić – foto šg
Sedmo predavanje – novinar Dino Prohić 24.3.2018.
Dino Prohić – foto šg
Posjeta studenata Universität der Künste Berlin – prof.dr. Hito Steyerl i Boris Buden – foto šg
Posjeta grupe studenata sa George Mason Univerziteta iz Washington DC
Viktor Ivančić – foto šg 9.6.2018. – foto šg
Zlatko Dizdarević
Stefan Dietrich
Srđan Šušnica i Edin Ramulić
Gosti iz Bremena i Berlina
Gosti ZDF i ekipe iz Francuske i Njemačke
Druga generacija studenata Škole kritičkog mišljenja u Mostaru
Fra Drage Bojića drugoj generaciji studenata Škole kritičkog mišljenja u Mostaru
8.12.2018. dr.sci. Esad Bajtal – foto šg
dr.sci. Esad Bajtal
15.12.2018. prof. dr. Dragan Markovina – foto šg
26.1.2019. prof. dr. Edin Pobrić – foto šg
prof. dr. Edin Pobrić
Sloboda izražavanja, tolerancija i odgovornost – interakcija – 23.2.2019. – foto šg
Ozren Kebo, Amer Džihana i prof. dr. Asim Mujkić – 16.3.2019. – foto šg
Ozren Kebo, Amer Džihana i prof. dr. Asim Mujkić
Ozren Kebo
Amer Džihana
prof. dr. Asim Mujkić
Prof. dr. Muhamed Dželilović i prof. dr. Zilka Spahić Šiljak – 30.3.2019. – foto šg
prof. dr. Muhamed Dželilović
prof. dr. Zilka Spahić Šiljak
Dino Mustafić – 13.4.2019. – foto šg
Dino Mustafić – filmski i pozorišni režiser
Studijska posjeta Centra za mlade ‘Kvart’ iz Prijedora – 20.4.2019.
Prof. dr. Lejla Turčilo i književnica Božica Jelušić – 4.5.2019. – foto šg
Prof. dr. Lejla Turčilo
Književnica Božica Jelušić
Viktor Ivančić – foto šg
Viktor Ivančić
Eldin Karić – foto šg
Eldin Karić
Radovi druge generacije studenata Škole kritičkog mišljenja:
Kristina Gadže: Štefica Galić: Radim ono što smatram normalnom ljudskom vrijednošću
Matija Krivošić: Radoznalost je jedan od najvažnijih dokaza da kritički promišljate
Posjeta ekipe iz foruma ZFD 1.6.2019.
Posjeta iz Bayerna i Baden-Wuerttemberga 17.6.2019.
Posjeta mladih iz Švicarske 17.6.2019.
4 i 5. 10. 2019. u sklopu projekta „Inkluzivna kultura sjećanja, temelj nezavisnog novinarstva“ održana je prva radionica. Centar za kritičko mišljenje (portal tacno.net) i Forum civilna mirovna služba (forum ZFD) održali su prvu radionicu u Mostaru. Na radionici je učestvovalo 9 novinara i novinarki. Predavači na radionici su bili: Drago Bojić, Ozren Kebo i Viktor Ivančić.
Cilj programa je osnažiti i povećati nivo znanja novinarki, novinara, i neovisnih medija za izvještavanje, pisanje i istraživačko novinarstvo o temama vezanim za suočavanje sa prošlošću. U okviru projekta održat će se još 3 obuke u Sarajevu, Banja Luci i Tuzli. Projekt je podržan od strane „Programa osnaživanja nezavisnih medija u BiH (IMEP)“.
——————————————————————————————————————————————————————————————————————
Prva predavanja trećoj generaciji Škole kritičkog mišljenja: prof. dr. Nerzuk Ćurak i prof. dr. Drago Bojić – 25.1.2020.
15.2.2020. – dr.sci. Esad Bajtal i prof. dr. Edin Pobrić
dr.sci. Esad Bajtal
prof. dr. Edin Pobrić
Uslijed pandemije koronavirusa, Školu kritičkog mišljenja smo premjestili u online sferu, kako bi naši studenti mogli nastaviti slušati predavanja.
25.04. 2020. – Ozren Kebo i Amila Ramović
Ozren Kebo
Amila Ramović
09.05. 2020. – Eldin Karić i Boris Pavelić
Eldin Karić
Boris Pavelić
16.05.2020. – prof. dr. Zilka Spahić-Šiljak i prof. dr. Dino Abazović
prof. dr. Zilka Spahić-Šiljak
prof. dr. Dino Abazović
23.05.2020. – prof. dr. Lejla Turčilo i Dino Mustafić
prof. dr. Lejla Turčilo
Dino Mustafić
Prvo predavanje četvrtoj generaciji Škole kritičkog mišljenja: prof. dr. Nerzuk Ćurak 9.10.2021.
Drugo predavanje: prof. dr. Dino Abazović 13.11.2021.
Treće predavanje: Ozren Kebo 20.11.2021.
Četvrto predavanje: Nihad Kreševljaković 4.12.2021.
Predavanju su prisustvovali i ambasador R San Marino Michele Chiaruzzi i ekipa njemačko-francuskog javnog servisa ARTE
Peto predavanje: prof.dr. Zilka Spahić Šiljak 18.12.2021.
Šesto predavanje: dr.sci. Esad Bajtal 29.1.2022.
Sedmo predavanje: prof.dr. Asim Mujkić 12.2.2022.
Osmo predavanje: prof.dr. Edin Pobrić 5.3.2022.
Deveto predavanje: Dino Mustafić 19.3.2022.
Deveto predavanje: Ajna Jusić i Boris Pavelić. Gost je bio i član Bundestaga Boris Mijatović – 23.4.2022.
Deseto predavanje: Nedžad Maksumić i Viktor Ivančić – 28.5.2022.
Predavanja petoj generaciji Škole kritičkog mišljenja: prof. dr. Nerzuk Ćurak, prof. dr. Sead Turčalo, prof. dr. Snježana Banović, prof. dr. Zilka Spahić-Šiljak, novinar Boris Pavelić i prof. dr. Vahidin Preljević – 21, 22 i 23.06. 2023. godine
Posjeta studenata i profesora sa Sveučilišta George Mason u Arlingtonu, Virginia, 28. jula 2023.
Ako smatrate ovaj projekt važnim, podržite naš rad – SUPPORT – DONATE:
EUR – IBAN: BA393381304821254154
SWIFT: UNCRBA 22
USD – IBAN: BA393381304821359593
KM – UniCredit Bank: 3381302221253738
————————————————————————————————————————————–
Za Školu su donirali:
Amra Delić Teskeredžić – 20Eura
Denijal Behram – 20Eura
Denis Mahić (SAD) – 500,00KM
Edin Osmančević (Švedska) – 105,00Eura + 300 KM
Elvir Ćemalović – 20 Eura
Emir Taslidza (Norveška) – 185,00 Eura
Goran Čondrić (BiH) – 200,00 KM
Goran Husković – 20 Eura
Marsela Murselović – 20 Eura
Mick Maslic (Australija) – 600,00 Eura
Miran Mika Badžak – 70 Eura
Petar Fehir (Švedska) – 195,00 Eura
Sanja i Igor Ađulović – 50 Eura
Sanja i Zlatko Žuljević – 40 Eura
Selma Batlak – 20 Eura
Slobodan Dukić – 200 Eura
Zlatko Hadžić – 20 Eura
Stefan Dietrich – 200 Eura
Suzana Kadirić – 50 Eura
i ostali donatori dobra.
II. i III. generaciju Škole kritičkog mišljenja 2018./2019. i 2019./2020. podržala je Fondacija Heinrich Böll.
Hvala puno svima! Vaša donacija pomaže!