Zime u Europi bit će sve hladnije i snježnije!

Povezani članci

• Hoteli su vam skupi ili dosadni?
• Violinske žice istkane od paukove mreže
• Financial Times: Split je najbolji stari grad za život na svijetu
• Ljudi koji se mladi odlučuju na brak češće se razvode
• Knjiga o Azzaru,
• Kako pobijediti proljetne alergije?

U svijetu koji se iz godine u godinu sve više zagrijava može zvučati neobično, međutim, dugoročni klimatski modeli pokazuju da bi zime u središnjoj Europi u narednim godinama i desetljećima mogle postati hladnije i snježnije, tvrde stručnjaci

Prema novoj studiji znanstvenika s Instituta za polarna i oceanska istraživanja Alfred Wegener u Potsdamu u Njemačkoj, glavni razlog ovakvog razvoja situacije bit će otapanje arktičkog leda tijekom ljetnih mjeseci.

Naime, njemački je tim otkrio klimatski mehanizam u kojem smanjivanje ledenog pokrova mijenja arktičke zone atmosferskog tlaka zraka i utječe na europsko zimsko vrijeme. Rezultati novog istraživanja globalne klime predstavljeni su u posljednjem broju znanstvenogčasopisa Tellus A .

Prema njima, velika otapanja leda na Arktičkom oceanu, kakva su zabilježena proteklih godina, jačaju dva važna klimatska faktora. Kao prvo, povlačenjem ledene površine tijekom ljeta povećava se područje tamnijeg oceana koje se snažnije zagrijava jer upija više Sunčevog zračenja. Kao drugo, smanjeni ledeni pokrov više ne uspijeva spriječiti da se toplina akumulirana u vodama oslobodi u atmosferu. Zahvaljujući tome zrak se tijekom jeseni i zime snažnije zagrijava jer je u to vrijeme more toplije od atmosfere.

‘Ovaj porast temperatura potvrđuju sadašnja mjerenja u arktičkim područjima’, kaže voditelji istraživanja Ralf Jasier iz instituta Alfred Wegener.

Zagrijavanje zraka uz Zemljinu površinu uzrokuje porast u kretanju zraka i povećava nestabilnost atmosfere. ‘Analizirali smo složene nelinearne procese koji izazivaju ovu destabilizaciju i otkrili kako promjene uvjeta na Arktiku utječu na tipične uzorke cirkulacije i tlaka zraka’, objasnio je Jasier. Jedan od tih uzoraka je razlika u tlaku zraka između arktičkih područja i zona na srednjim geografskim širinama – tzv. Arktička oscilacija. Ako je ta razlika velika, stvara se snažan zapadni vjetar koji zimi u Europu donosi topao i vlažan zrak s Atlantika. Ako pak vjetar izostane, hladan arktički zrak prodire dublje u Europu, kao što se dogodilo tijekom posljednje dvije zime. Kalkulacije novog modela pokazuju da je posljednjih godina razlika u tlakovima zraka pala zbog ljetnog smanjenja arktičkog ledenog pokrova, što je omogućilo veće prodore hladnih masa sa sjevera.

Jasier ističe da na lokalne klimatske uvjete u Europi utječu i drugi čimbenici koji kompliciraju situaciju. Tako, primjerice, u Njemačkoj, u vrijeme kada je izviješće pisano, još uvijek nije bilo velikih hladnoća i obilnog snijega unatoč smanjenju arktičke ledene površine tijekom prošlog ljeta.

‘U Zemljinom složenom klimatskom sustavu važnu ulogu imaju i brojni drugi prirodni čimbenici, poput sibirskog snježnog pokrivača ili tropskih utjecaja. Interakcije svih ovih čimbenika bit će predmetom naših budućih istraživanja i predstavljat će faktore nesigurnosti u prognozama’, rekao je Jasier koji smatra da su ovakve studije važne kako bi se ljudi pripremili na promjene klimatskih uvjeta koje mogu očekivati u narednim godinama i desetljećima.

T-portal