Sramota – trećina biljnih vrsta povlači se s tržišta zbog prilagođavanja Europskoj Uniji

Povezani članci

• Sarajevo Beer Festival 2015 od 29. do 31. maja
• “We Are Legion”: Dokumentarac o Anonymousima otkriva kako je nastao moćni hakerski kolektiv
• Hakeri pronašli način kako otključati i upaliti automobil sa jednim SMS-om
• SVJETSKA DJ ZVIJEZDA ERICK MORILLO NA ULTRA EUROPE NA HVARU
• Otkrijte stvarna čuda svemira
• Otvorila se rupa u zemlji duboka 5,5-metara i progutala igraca golfa Marka Mihala

Volite li čaj od gloga? Koristite medvjetku za liječenje urinarnih infekcija?
Pravite obloge od gaveza?
Nažalost, takvo što uskoro neće biti moguće, barem ne s kupljenim biljem.
Naime, zbog “usklađivanja” sa zakonima EU, proizvođači ljekovitog bilja uskoro će morati povući s polica trgovina velik dio svog asortimana. Jučer smo doznali da Suban – najveći proizvođač ljekovitog bilja u Hrvatskoj – povlači 30 posto svojih proizvoda zbog prilagodbe zakonskim regulativama Europske Unije.

Među zabranjenim ljekovitim biljkama su…

bršljan
gavez
glog
gospina trava
hrast
imela
maćuhica
medvjetka
orahov list
pelin
podbjel
preslica
rosopas
sena
sikavica
valerijana
i mnoge druge

Novi pravilnik o dodacima prehrani je objavljen u Narodnim Novinama 8. travnja 2013, a prilagodba bi trebala biti provedena do 30. rujna 2013. Nakon toga datuma proizvođači ljekovitih biljaka više neće pakirati i prodavati navedene proizvode.
Za biljke koje su ipak dozvoljene za prodaju, na pakovanju neće više smjeti pisati niti jedna zdravstvena tvrdnja, to jest navod djelovanja dotične biljke na zdravlje. Zdravstvene tvrdnje za određenu biljku bit će obavezno najprije predati na razmatranje posebnoj Europskoj komisiji.
Međutim, tijekom više godina ta komisija nije odobrila niti jednu zdravstvenu tvrdnju u vezi s ljekovitim biljem.

Što kompliciranije to bolje

Biljne vrste i druge tvari koje u novom Pravilniku nisu navedene kao dopuštene moći će se staviti na hrvatsko tržište samo ako prethodno dobiju “notifikacijski broj” (čl. 9 novog Pravilnika). Podnositelj zahtjeva za notifikacijski broj mora Ministarstvu zdravlja dostaviti brojne dokumente i kemijske nalaze, a Ministarstvo može i ne mora odobriti zahtjev.

Zašto je to tako?

Jasno je da farmaceutska industrija upetljala ruke u ovaj posao. Jasno je da im nije u interesu da se narod liječi na zdrav i pristupačan način. Biljna sredstva u pravilu nije moguće patentirati pa nitko ne može računati na ogroman prihod od licencnih prava. Dok su proizvođači ljekovitog bilja zadovoljni i s malim prihodima, farmaceutska industrija zainteresirana je samo ako može zaraditi bogatstvo. Budući da su im proizvođači ljekovitog bilja konkurencija, farmaceutska industrija poduzima sve što je u njenoj moći da ih “minira”. A za to joj je potrebna mala pomoć zakonodavaca. U našem slučaju, glavni saveznici farmaceutske industrije su Europska komisija i državni parlamenti. Međutim, ne moramo slijediti baš sve što Europa nalaže. Iako svaka članica Europske Unije slijedi pravilnik o dodacima prehrani, svaka zemlja sama određuje svoju listu dozvoljenih i zabranjenih biljaka. Kod nas, listu i pravila korištenja ljekovitog bilja definirala je “Agencija o lijekovima” i možemo se samo zapitati kome je pri tome pogodovala.