Grožđem zasladite kraj ljeta

Autor/ica 28.8.2011. u 03:47

Grožđem zasladite kraj ljeta

 

Crveno, crno ili bijelo, sad je prava prilika da birate u kojem ćete grožđu uživati kao jednom od najsočnijih plodova kasnoga ljeta, bogatog vitaminima i mineralima, te dokazanog ljekovitog djelovanja. Od kolovoza pa sve do listopada bobičasti plodovi vinove loze mogu se naći na tržnicama i svima se preporučuje njihova konzumacija, jer grožđe je prava riznica hranjivih tvari, a osim toga i iznimno slatko i ukusno voće.

Za zdravo srce jedite grožđe

Grožđe je dobar izvor vitamina C, sadrži vitamine B skupine, magnezij, kalij, mangan. Kožica bobica grožđa sadrži celulozu i pektin. No, posebnu vrijednost bobice grožđa imaju zahvaljujući bioflavonoidima, biljnim pigmentima koji štite stanice od štetnog utjecaja slobodnih radikala. Flavonoidi jačaju prirodnu otpornost organizma. Što je grožđe intenzivnije boje, to je bogatije bioflavonoidima. Taj pigment, poput likopena iz rajčice, djeluje kao jak antioksidans, voću i povrću daje crvenu boju, a sadrže ga također malina, jagode, šipak, lubenica, crveni kupus. Zato svakako jedite crno grožđe, jer njegova kožica sadrži tvari koje čuvaju ljudsko zdravlje, smanjuju rizik za bolesti srca i poboljšavaju protok krvi.

Uključite u prehranu i bijelo grožđe, sadrži manje šećera i flavonoida, no, i ono je važan izvor vitamina i minerala. Grožđe je često jedan od glavnih sastojaka dijeta za uklanjanje suvišne vode iz tijela, pospješuje rad probavnog sustava i djeluje kao prirodni čistač otrovnih tvari iz organizma. Učinkovito je u suzbijanju raznih upala,  virusnih oboljenja,  a svakako se preporučuje svima s lošom cirkulacijom.

Grožđe u kulinarstvu

Nakon sezone svježeg grožđa, zasladite se onim osušenim, grožđicama, koje se dobiju prirodnim sušenjem grožđa. Grožđice ili rozine bogate su vitaminima A i B, izvor su minerala,  primjerice kalija,  pomažu u borbi s anemijom, kod loše krvne slike, te za jačanje imuniteta. U zimskim mjesecima kad manjka sezonskog voća i povrća, odlična su visokoenergetska „grickalica“. U receptima su grožđice čest sastojak za pripremu kolača, slastica, a s drugim sušenim voćem pripremite ih kao ukusan doručak sa žitaricama. Nijedna pita od sira bez grožđica nije ona prava, to je jedno od onih zlatnih pravila svake kuharice. I svježe se grožđe često koristi u pripremi raznih jela, umaka, salata.

Za gurmane nije neubičajno poslužiti grožđe na početku obroka uz razne hladne salate ili pak sa raznim vrstama sireva. Grožđe pirjano u umacima slaže se s peradi, s piletinom, puretinom, patkom. Može se upotrijebiti i kao nadjev pečenom mesu. Od grožđa se prave ukusni želei za pripremu slastica, sladoleda, kolača. I tu nije kraj, jer i drugi proizvodi od grožđa nezaobilazni su sastojci gastronomske ponude. To su dakako ponajprije razne vrste vina, te vinski ocat, među kojima posebno mjesto zbog načine pripreme te osebujnog okusa i mirisa zauzima  aceto balsamico.

Crveno vino ima ljekovita svojstva, ali u umjerenim količinama. Slatka ili desertna vina mogu se piti sama umjesto deserta ili nečeg drugog slatkog ili se piju uz desert. Pravilo je da desert ne bi smio biti slađi od vina koje se služi s njim. Neki kažu da su najbolje suprotnosti, pa se uz slatko vino može poslužiti nešto slano. Znači uz slatko vino bi dobro išle slane gibanice.

Vino – saveznik ljepote

Dokazano učinkovito djelovanje grožđa na vitalnost prepoznala je i kozmetička industrija.  Nastale su tako metode kojima se uz pomoć preparata na bazi vina obnavlja i regenerira koža, zaustavlja starenje, otklanja celulit, smanjuju bore. Grožđe sadrži voćne kiseline poput vinske, limunske i jabučne, te upravo zahvaljujući njima  uklanjaju se odumrle i oštećene stanice kože, te potiče izgradnja novih. Grožđane koštice i kožica bogate su polifenolima i antioksidansima koji su učinkoviti u borbi protiv slobodnih radikala odgovornih za čak osamdeset posto starenja kože. Sve te aktivne tvari iz grožđa, vina i koštica koriste se za čišćenje, masaže, pilinge, kupke, obloge, pakunge i maske za lice i tijelo.

zena.hr

 

Autor/ica 28.8.2011. u 03:47