ŠANTIĆ U NOVOM KONTEKSTU

Povezani članci

• Robert de Niro ne razmišlja o mirovini
• U STOCU POČELA OVOGODIŠNJA MANIFESTACIJA „SLOVO GORČINA“
• Tribina “NEVIDLJIVI FRONT MOSTARKI”
• Briga o djeci unutar kompanija kao dio unapređenja demografske politike
• Ikone oskvrnutog hrama – Safet Zec
• BiH najsporija po brojanju glasova

Šemsudin Zlatko Serdarević ”Aleksa Šantić, hronika pjesnikovog života”, Mostar,

Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta, 2015.

Piše: Gradimir Gojer

U Mostaru je izišla još jedna u nizu korisnih knjiga, koje marom istraživača stvara in continuo, publicista Šemsudin Zlatko Sredarević.

Nevelika je obimom, a prepuna, poput nara, bitnih činjenica, posebice godišta iz života i stvaralaštva velikog pjesnika.

Serdarević je mudro prekidao kronološki niz mišljenjima koja su o velikom pjesniku ispisali Tin Ujević, Pero Slijepčević, Stevan Raičković, Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Milan Bogdanović, Milorad Đurić, Ranko Popović, Milika Pavlović, Ćamil Sijarić …

Dinamizirajući na taj način ovu svoju mini studiju Serdarević je postigao dva bitna inovantna akcenta, kada je u pitanju Aleksa Šantić: kontekstirao je najvećeg mostarskog pjesnika u svjetsku literaturu, a mudro ga je dekontekstirao iz takozvane zavičajne literature.

Jer, Šantić nije zaslužio minoran tretman, koji trenutno ima čak i na manifestaciji koja nosi njegovo slavno ime?!?

Istina, godinama su Šantićeve večeri mjesto pjesničkog okupljanja, ali ta manifestacija nikada nije uspjela da postane svebosanskohercegovačkom kulturnom manifestacijom  a kamoli regionalnom, već je najveći mostarski pjesnik ostao tek i samo svojina svojih današnjih Mostaraca i Hercegovaca …???

Serdarevićev rad, koji je svojim prilogom obogatila i Jagoda Serdarević, podloga je za ozbiljna iskoračenja iz uobičajene matrice tretmana Šantića kao domoljubnog i ljubavnog pjesnika…

I ova je knjiga Zlatka Serdarevića, vrijednog istraživača mostarske kulturne povjesti, otvorila pitanje potrebe da se na ozbiljniji način počne tretirati veliki dio umjetničkog stvaralaštva Alekse Šantića, koji je do sad bio, a nadam se da neće ostati, svojevrsna znanstvena terra incognita, odnosno da će se u budućnosti, pa zašto ne i na ovoj manifestaciji, izučavati i ozbiljno znanstveno tretirati, na primjer Šantićevo glazbeno stvaralaštvo (bio je vrstan horovođa, sjajan kompozitor prve himne države Srbije, inicijator glazbenih programa društva Gusle …), pa zatim njegov prevoditeljski rad i tako dalje …

Napor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva Prosvjeta, gradskog odbora Mostar ovom je vrijednom knjigom Zlatka Serdarevića otvorio nove prostore tragačima po bogatom i sadržajnom umjetničkom životu velikog pjesnika.

Vrijedna knjiga na ponos Serdarevića i Prosvjete!