Heroina: Azra Begić

Povezani članci

• Regionalna akademska konferencija „Politike izgradnje mira u regiji: opterećenja prošlosti i vizije budućnosti”
• Performans i izložba “Mi smo novinarkE”
• Preminuo bh. pisac Bekim Sejranović
• Filozofija razaranja
• Slavoj Žižek: Ideologija je ograničenje ljudske sposobnosti da jasno i slobodno misli
• Ko je ubio Aleksandra Velikog

Foto: ŽeneBiH

Na današnji dan 1931. godine rođena je Azra Begić, historičarka umjetnosti, likovna kritičarka i kustosica.

Azra je u kulturnom prostoru BiH djelovala od 1960-tih godina, a radni vijek je provela u Umjetničkoj galeriji BiH. Od 1960. do 1970. godine bila je kustosica, 1970. godine postaje viša kustosica, a 1979. godine muzejska savjetnica. Bila je rukovoditeljica zbirke jugoslavenskog slikarstva, voditeljica odjeljenja programskih aktivnosti, te kustosica brojnih izložbi u Umjetničkoj galeriji BiH, poput prvih izložbi Krste Hegedušića, Dževada Hoze, Halila Tikveše, Virgilija Nevjestića… Umnogome je doprinijela prikupljanju umjetničke građe koju Umjetnička galerija BiH danas ima, a tokom opsade Sarajeva bila je jedna od ključnih figura zaslužnih za spašavanje kulturne baštine i značajnih umjetničkih eksponata. Svojom stručnošću doprinijela je statusu Umjetničke galerije BiH kao jedne od najvažnijih kulturnih institucija u BiH.

Autorica je brojnih tekstova i istraživanja o bh. umjetnosti, a posebno se isticala u pisanju likovnih kritika koje su smatrane vrhunskim literarnim djelima. Među prvima se osvrnula na važnost pionirki u bh. likovnoj umjetnosti esejom “Prve likovne umjetnice Bosne i Hercegovine” (objavljen u časopisu Izraz 2004. godine), u kojem je pisala o pet bh. umjetnica: Adeli Behr, Lujzi Kuzmić Mijić, Ivi Despić Simonović, Mici Todorović i Rajki Merćep.

Azra Begić smatra se zaslužnom za uspostavljanje temelja za proučavanje bh. historije umjetnosti, koju je i sama velikim dijelom ispisala u svojim likovnim kritikama. Preminula je u Sarajevu 23. aprila 2017. godine, a u čast njenog rođendana sa vama danas dijelimo crticu iz nekrologa čiji je autor Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH.

Mrezazaizgradnjumira