ENG
DJEČJI I OMLADINSKI TEATAR ILI TEATAR ZA DJECU I MLADE
Autor/ica 👤Gradimir Gojer
Povezani članci
Pošto se u svakoj ljudskoj djelatnosti, pa i scenskoj umjetnosti, logicira, jasno je da sve, ama baš sve polazi od konkretnih osoba, onda i povjesnicu teatra za djecu i mlade, sasvim svjesno, vežem za umjetničku i ljudsku gromadnost Adolfa Pomeznija, koji je bio redatelj, ali i animator svega što je činilo Pozorište lutaka u Sarajevu.
Bez takvog zanesenjaka koji je život dao za lutkarsku umjetnost teško bi lutkarski teatar imao bilo kakav značaj u Sarajevu. Sretna je okolnost da se u Sarajevu našao i takav magičar svih vrsta teatra, pa i onog lutkarskog, Jurislav Uco Korenić, koji je započeo svoju stvaralačku epohu u ovoj vrsti teatra paralelno radu u Malom pozorištu, odnosno kasnije Kamernom teatru 55…
Korenićeva borba će, između ostaloga rezultirati i gradnjom nove teatarske zgrade specificirane upravo za lutkarski teatar.
Kako je u to doba u neteatarskim uvjetima djelovalo tadašnje Pozorište za mlade došlo je do srastanja Pozorišta lutaka i Pozorišta za mlade u Pozorište mladih, sa dvije scene: lutkarskom i dramskom.Da li je to bio dobar i svrhovit potez pokazati će vrijeme.
Sa ove distance mogao bih ustvrditi da je na gubitku bila, daleko više, lutkarska umjetnost, iako postoje periodi u kojima su napravljene neke predstave antologijskog karaktera, kao Lovačka priča autora Stevana Pešića i redatelja Srboljuba Luleta Stankovića, Alisa u zemlji čudesa, autorski projekat Luka Paljetka, Pinokio, takođe autorski projekat Dubravka Bibanovića.
…. Uz evidentne domete Dramske scene ovoga teatra (Šekspir Bura, Kostić Okupacija, I opet Nušić, Jane Zadrogaz, Kralj Ibi, ovaj sarajevski teatar kojim su rukovodili i Dragica Vukičević, Mišo Bušić, Đorđe Mačkić… imao je rejting i u regionalnim okvirima. Međutim, analizirajući na primjeru ovoga kolektiva, kojim sam i sâm rukovodio jedan mandat, poziciju ovakve vrste kazališnog organizma u bh. nekulturnim prilikama, neminovno ću u startu zaključiti da je pozicija takovog teatarskog organizma u najmanju ruku upitna?! Jer,nedefinirana do kraja je i pozicija i jedne i druge scene ovoga teatra, a samo u rijetkim periodima djelovale su ove scene zajednički, daleko brojnije u radu Dramske scene…
Temeljno pitanje, kad je ovo kazalište u pitanju, ali i kad su druga slična kazališta diljem regiona u pitanju, je da li se tu radi o dječjim i omladinskim teatrima ili teatrima za djecu i mlade?! A to nije niti mala niti beznačajna dilema. Jer, svjesno se u nekim periodima zapostavlja rad za populaciju radi koje su osnovani i postoje ovi teatri, zarad žudnje, prirodne sasvim, posebice kad je glumačka umjetnost u pitanju, da se glumci oprobaju u zadacima koji izlaze iz okvira glume za djecu i mlade…
Najozbiljniji je, ipak, problem zapostavljanja bilo kojeg segmenta ovih iznimno, teatarski i šire, društveno potrebnih i korisnih institucija…
Autor/ica 👤Gradimir Gojer
