“Alter kultura” za umjetnost koja se odupre podjelama

Povezani članci

• Zašto smo odšutjeli stajanje Emira Hodžića? Zašto se stidimo heroja koji prkose zločinu?
• ZAKUCAVANJE
• ENVER KAZAZ: KARADŽIĆEV RATNOZLOČINAČKI SIMBOLIČKI KAPITAL
• Vinko Brešan: U Hrvatskoj ljudi hodaju s bokserom u džepu
• Amir Hrnjičević: Uspomene
• Preminuo tuzlanski aktivista i novinar Sinan Alić

“Alter-kultura” je projekat saradnje kulturnih aktera iz cijele Bosne i Hercegovine, a počeo je u Banjaluci. Ovaj program, koji za sada provode četiri organizacije sa sjedištem u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjaluci, promovisaće dijalošku otvorenost i inkluziju kulturnih organizacija BiH. Njegov osnovni smisao je povezivanje i kulturno ujedinjavanje – jer u podijeljenoj Bosni i Hercegovini čest je slučaj da, zapravo, ne poznajemo jedni druge i da postoje mnoge barijere za slobodu kulture. 

Kroz saradnju, partnerstvo i zajedničke umjetničko-kulturne programe, kultura u BiH treba da se decentralizuje, smatraju pokretači projekta. Cijela priču o „Alter- kulturi“ započela su četiri udruženja: „Pravo ljudski“ iz Sarajeva, UNSA GETO iz Banjaluke, Omladinski kulturni centar Abrašević iz Mostara i Centar za stvaralački, istraživački i građanski angažman „Grad“ iz Tuzle.

Stanje u kulturi – slažu se u ovim organizacijama, slika je današnje Bosne i Hercegovine: sve aktivnosti na ovom polju odvijaju se u svega nekoliko centara, a sredstva su uglavnom dostupna privilegovanima.

„S jedne strane imamo institucije koje su napravile zidove oko sebe, zatim imamo mlade umjetnike koji ne znaju kako doći do ljudi koji im trebaju, tako da mislim da je ova platforma jako dobar korak ka ujedinjenju kulturne scene u BiH, odnosno ka decentralizaciji kulture u smislu povezivanja gradova, povezivanja ljudi, čak i unutar gradova, koji nisu međusobno povezani“, kaže Ena Bavčić, projekt asistentica u organizaciji „Pravo ljudski“:

Jedna od ključnih zamisli „Alter-kulture“ je stvaranje platforme, odnosno umreživanje kulturnih organizacija u BiH.

„Mi sami ne znamo dovoljno o tome šta drugi rade. Vrlo malo znamo o tome šta organizacije u Sarajevu, Tuzli, Mostaru rade. Mi zapravo više sarađujemo sa regijom nego unutar svoje države, tako da je to na prvom mjestu i jako bitno“, ističe Mela Žuljević, projekt koordinatorica Omladinskog kulturnog centra Abrašević iz Mostara.

(VIDEO: Platforma Alter Kultura)

Centri moći svode kulturu na zaradu

Ena Bavčić potvrđuje da se politika uporno miješa u kulturu proizvodeći u njoj mainstream umjetnike i ne dozvoljavajući mladim autorima da se probiju.

„Mislim da je više problem u našoj generalnoj zatvorenosti prema drugima i u strahu od novih stvari“, ocjenjuje ona.

Akcija organizacije UNSA GETO iz Banjaluke u okviru “Alter kulture”

Slično misle i u banjalučkoj organizaciji Unsa Geto.

„Centralizacija možda ide u komercijalizaciju. Vi danas imate, recimo, kuće koje se bave reklamama i drže najjače festivale u BiH. Mislim da je centralizacija kulture upravo u novcu, u centrima moći koji su bliski ili politici ili određenim firmama i na taj način pokušavaju da kulturu, pa i ovu alternativnu, svedu na čistu zaradu, što se danas dešava“, naglašava aktivistkinja Vesna Malešević.

Kultura je danas luksuz, ali alternativna kultura pruža građanima priliku da učestvuju jer je pristupačnija – kaže Nadira Šabanović, projekt koordinatorica u Centru „Grad“ iz Tuzle.

„Dosta mladih bavi se nekim kulturnim aktivnostima, ali nisu u mogućnosti da se ispolje, da izađu na površinu i da svoj rad prezentiraju. Ovim projektom mi ćemo objediniti bar oko 50-ak mladih u Tuzli koji se bave nekom kulturnom produkcijom da svoj rad pokažu direktno na ulicama Tuzle“, kazala je Šabanović.  

Program „Alter-kulture“ koncipiran je tako da se, za početak, kroz projekcije dokumentarnih filmova, ulične performanse i javne diskusije počnu ostvarivati zajednički umjetničko-kulturni programi, odnosno, partnertsvo i saradnja unutar Bosne i Hercegovine. Iz organizacija koje participiraju u tom projektu ističu da je trend zatvaranja prema drugima u BiH aktuelan i 20 godina nakon rata.

Ideja je, naglašavaju, upravo u otvaranju prema vani i ujedinjavanju – kako bi se umjetnost i kultura oduprijele podjelama koje nameće politika. Zato učesnici ovog projekta iskreno vjeruju u njegov uspjeh jer, naglašavaju, kultura i umjetnost, zapravo, ne poznaju nikakve granice.

Slobodna Evropa