GRADIMIR GOJER: VELEŽ – FILOZOFIJA I MISIJA

Povezani članci

• Kako je Marin Čilić Hrvat, a Milan Bandić Hercegovac
• Otvaranje izložbe Jelene Jaćimović “ArchiWar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici”
• Elvedin Nezirović: Mostar, kasaba prepuna zgarišta i ruševina
• Promocija knjige “Istina iza vrata” autora Zlatka Dizdarevića i Tomislava Jakića
• Plesna predstava ‘Grand Hotel’ premijerno u Skoplju
• Vijeće ministara ocijenilo stanje u BiH složenim i delikatnim

Fudbalski klub Velež nije samo i isključivo sportski kolektiv iznimno bogate tradicije. To nije prosta sportska činjenica. To je, po svemu onom što su generacije fudbalera, sportskih radnika, navijača i simpatizera ugradile u povjesni lik grada Mostara najjača komparativna prednost Grada na Neretvi. Zato odmah ističem dvije komponente za ovu svoju tvrdnju: Velež je bio i ostao, bez obzira na sve povijesne mijene, klub sa preozbiljnom misijom. Naime, socijalna strana koja artikulira angažman u i oko Veleža, a koja se prosto iščitava iz činjenice da je ovaj klub osnovan kao radničko športsko društvo i da je upravo taj prefiks radnički odredio puteve razvoja ne samo Veleža kao sportskog kolektiva, nego je to bila presudna odrednica misije ovoga kluba u razvojnicama grada do i poslije Drugog svijetskog rata.

Velež je revolucionirao i procese življenja Mostaraca i njihovog grada. Umjetni prekid sa tradicijom nastupio je 1991. godine kada fudbalski klub Velež biva političkim retrogradnim procesima marginaliziran, kada gubi svoje stanište, ali i identitetnu bitnu odrednicu stadion pod Bijelim brijegom, koji je čak u jednom trenutku stavljen u funkciju fašistoidne nacionalističke politike…

Međutim tradicija, a posebno ljubav Mostaraca za Rođene, uspjela je definirati nove sportske, psihološko-emotivne, pa kazao bih i civilizacijske temeljnice rasta i razvoja kluba u postdejtonskom periodu života i hoda države Bosne i Hercegovine. Velež postaje u tom periodu, slijedom svoje revolucionarne misije, integrativni faktor ujedinjenja dvije polovine istoga grada. Upravo taj integrativni faktor spajanja, a ne razdvajanja, smatram misijom koja je u budućnosti dobitna kombinacija ne samo sportskog življenja Mostara i Hercegovne nego i mogućim generatorom ukupnog razvoja, oporavka i uzdizanja grada među metropole na južnoslavenskim prostorima.

Velež, kao faktor spajanja i ujedinjenja, kao društveno kohezivni korektiv ponašanja na bosanskohercegovačkoj matrici može i van granica grada i hercegovačke regije širiti misiju koja nije zatemeljena na jugonostalgičkom konceptu, već, dapače na matrici jedinstvenog sportskog kozmopolitizma, koji opet, sam po sebi, proizilazi iz tradicijskih cjelina bogate povjesti Rođenih…

Svako svođenje ovoga simbola Mostara na isključivo sportski aspekt djelovanja, pogubno je. Pozicija i misija FK Velež vezane su za široku i masovnu mobilizaciju svih Mostaraca ma na kojem kraju svijeta živjeli, ma koji vjerski i politički svjetonazor upražnjavali.

Velež mora biti i ostati nadnacoionalno, nadvjersko, bitno komunalno okupljalište ljudi čijim krvotokom teče progresivna krv, kao kemija snažnog okupljanja i oponencije svakom obliku razdvajanja.

Jednostavno, Velež mora ostati i dalje prepoznatljiv po duhu integracije, a oponentno razaranju svakog oblika zajedništva i temeljne sportske i svake druge harmonije. To je Velež budućnosti, zatemeljen na svojoj revolucionarno postiranoj prošlosti.

Okrugli sto Antifašistička tradicija Veleža u kontekstu reintegracije Mostara i BiH

Louisville, Kentucky, USA, 27. 04. 2019