Negiranje genocida: “Kako Srbi mogu počiniti genocid?”

Povezani članci

• Dragan Markovina: Vrijeme je da konačno izađemo iz rata i proglasimo mir
• Čestitka za Dan pobjede nad fašizmom Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine od Udruženja logoraša grada Mostara
• Fatima Mehmedović: Novinarstvo mora biti časna i odgovorna profesija
• Nihad M. Kreševljaković: KULTURA SJEĆANJA I MODUL MEMORIJE
• Fra Ivan Šarčević: Teoretičari zavjere propovijedaju Boga prezira i Boga ratnih zločina koji istrebljuju druge
• Nedim Ajanić: Oni koji se ne stide zločinaca zaslužuju da se ljudska vrsta stidi njih

Foto: š.g.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko 23.07. 2021. godine, donio je odluku koja se odnosi na dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopćeno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Dopunom Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine će se svako ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Također će se onaj ko kazneno djelo izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniti kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

Ako je kazneno djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Za dodjelu priznanja, nagrada, bilo kakvog podsjetnika ili privilegije ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Zakon  je stupio  na snagu osam dana od dana objave na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i  jedan dan od dana objave u ‘Službenom glasniku Bosne i Hercegovine’.

U toku četvrte sedmice mjeseca februara „Milan Ljepojević, autor knjige “Naoružavanje istinom” upitao je kako je moguće da jedan stradalnički narod, kakav je srpski, koji je doživio genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), 50 godina poslije bude optužen za genocid.“.

Foto: RTRS

Njegovoj se izjavi pridružio i Milorad Dodik sa sljedećom izjavom: “Naoružavanje istinom” dio Ljepojevićeve edicije o aktuelnim političkim dešavanjima i onome šta su osnovne političke ideje Republike Srpske.“, prenosi ATV, a čiji je izvor opet Srna.

Foto: RFE-R

Portal Tačno.net će pažljivo pratiti reakciju pravosudnih organa Bosne i Hercegovine i izvještavati o ovim slučajevima.