Uništavanje uspješne firme: Sarajevotekstil vraćao milionske kredite jednog od većinskih dioničara

Povezani članci

• Članovi VSTS nisu ni razmatrali prigovore: Tegeltija odlučio sam, Tabaković traži poništavanje odluke
• Bivša direktorica OŠ otela pečate i ne dozvoljava primopredaju dužnosti!
• DOK SE ZALAŽE ZA SAMOSTALNU RS: Patriota Dane Čanković iz budžeta BiH dobio pola miliona KM
• SVA LICA HDZ-OVIH BIZNISMENA: Poljoprivrednik, veteran, direktor, borac za prava iseljenika…
• Vesna Alaburić: Tužbe protiv portala Tačno.net su nezakonite i povrijeđuju pravo na slobodu izražavanja
• Vesna Gluvić Čelić nije žalila budžet Doma zdravlja kada su u pitanju najuži saradnici

foto: Žurnal

Sarajevotekstil su u stečaj dovele prvenstveno loše, a u nekim slučajevima vjerovatno štetne odluke većinskih dioničara i upravljačke strukture. Dokumenti u posjedu Žurnala pokazuju kako je Sarajevotekstil vratio milionski kredit kojeg je podigla firma Saben, a koja je bila jedan od većinskih dioničara Sarajevotekstila. Osim toga, Saben nikada nije vratio pozajmicu od 400.000 KM. U međuvremenu Saben je ugašen, Sarajevotekstil nije naplatio više od dva miliona maraka od ove firme, a za Tužilaštvo KS u ovim radnjama nema ništa sporno…

Piše: Dino Cviko

Bila je jedna od vodećih bosanskohercegovačkih kompanija za prodaju i promet gotovih tekstilnih proizvoda. Danas je firma u stečaju, bez budućnosti, te broji dane do konačnog gašenja.

Riječ o firmi Sarajevotekstil, još jedne u nizu kompanija koje je uništila poslijeratna privatizacija, te je još jedan u nizu primjera koji dokazuju nepisano pravilo u BiH da pokretanje stečajnog postupka skoro uvijek znači i kraj poslovanja.

Kratko podsjetimo da je Sarajevotekstil u stečaju od 2016. godine. Početkom te godine bivši radnici dobili su otkaz, a od tada čekaju isplatu do 14 plata, otpremnina, regresa, s pripadajućim doprinosima.

Hoće li uspjeti naplatiti pošteno zarađene plate zavisi od odluke suda. U suštini, jedino je pitanje hoće li novac od prodaje preostale imovine pripasti radnicima ili italijanskim firmama, nekadašnjim vlasnicima.

Sarajevotekstil je završio u stečaju prvenstveno zahvaljujući lošim, a u nekim slučajevima vjerovatno štetnim odlukama većinskih dioničara i upravljačke strukture.

Razumijevanja radi, Sarajevotekstil je bilo organizirano kao dioničko društvo. Niko nije imao preko 50% dionica – jedan dio bio je u rukama radnika, procentualno najveći broj dionica imale su italijanske firme (u prvom redu kompanija Fibest), a tu su još bile i bh. firme Saben i Inicijativa.

Još i prije otvaranja stečaja bilo je jasno da su ukupna potraživanja znatno veća od vrijednosti imovine firme, a kako nije bilo iskrene želje većinskih vlasnika da spase Sarajevotekstil, „veliki“ igrači pokušali su se na razne načine osigurati.

Posebno zanimljivo bilo je poslovanje s firmom Saben koja je, prema podacima sa Sarajevske berze, imala 34,61% dionica Sarajevotekstila. U međuvremenu je ova firma ugašena – 2017. godine Općinski sud u Sarajevu je zaključio stečajni postupak nad stečajnim dužnikom Saben, zbog nedovoljnosti stečajne mase.

Kredit Sabena na teret Sarajevotekstila

Dok je trajao stečajni postupak nad Sabenom, Sarajevotekstil prijavljuje potraživanje od ove firme u ukupnom iznosu od čak 2.044.213,12 KM! Ovaj iznos Sarajevotekstil nikada nije uspio naplatiti, jer je, ponovimo, stečajni postupak nad firmom Saben zaključen zbog nedovoljnosti stečajne mase.

Kako je nastao dug jednog od većinskih dioničara prema Sarajevotekstilu? Djelimično na to pitanje nam je odgovorio stečajni upravnik Sarajevotekstila Avdo Čaušević:

„Jedan od vlasnika – firma Saben – za sebe osigurava kredit od oko 1,4 miliona maraka. Kredit je odobren na osnovu zaloga (sudužništva) gotovinskog depozita Sarajevotekstila kod Bor banke. Ta firma je vratila prvu ratu, od nekih 150.000 KM, a ostalo je vratio Sarajevotekstil.“

Dokumenti u posjedu Žurnala dokazuju ovu tvrdnju Čauševića. Naime, 2013. godine BOR banka daje dugoročni kredit Sabenu u iznosu od 1,4 miliona maraka. Ono što je sporno jeste da je kredit osiguran i novčanim depozitom Sarajevotekstila u visini kredita!

Drugim riječima, Sarajevotekstil oročava 1,4 miliona maraka u ovoj banci i daje saglasnost da novčanim sredstvima neće moći raspolagati do sredine 2018. godine, odnosno dok ne prestane važiti obaveza korisnika kredita, firme Saben.

Međutim, kako Saben nije vraćao kredit, tako je i Bor banka novac naplaćivala iz oročenog depozita Sarajevotekstila. Ukupno se pet puta tokom 2015. godine ova banka namirivala iz oročenog depozita, pa je Sarajevotekstil za Sabenov kredit isplatio ukupno 1.262.399,75 KM!

To nije sve, jer je Sarajevotekstil početkom 2014. godine Sabenu dodatno pozajmio čak 400.000 KM. Podsjetimo još jednom, Saben je bio jedan od najvećih dioničara u Sarajevotekstilu, odmah iza italijanskog Fibesta.

Od pozajmljenih 400.000 KM, Saben je Sarajevotekstilu vratio – 0 KM!

„Iako je stečajni dužnik (Saben, op.a) bio obavezan da po osnovu Ugovora o zajmu vrati pozajmljeni iznos od 400.000 KM do dana 09.08.2014. godine, stečajni dužnik to nikada nije učinio“, navodi se u zvaničnim dokumentima upućenim Općinskom sudu u Sarajevu.

Navedena potraživanja Sarajevotekstila – isplaćen kredit i pozajmica – u potpunosti su priznata u toku stečajnog postupka nad firmom Saben, zajedno sa zakonskom kamatom. Ipak, preko dva miliona maraka Sarajevotekstil nikada nije naplatio.

Ove ugovore u ime Sarajevotekstila potpisao je bivši direktor Kenan Harba. Osim što se opravdano postavlja pitanje koji je bio interes Sarajevotekstila da uopće bude sudužnik za Sabenov kredit, te da pozajmljuje novac Sabenu, otvara se i sumnja da je na ovaj način Sarajevotekstil svjesno oštećen.

Stoga je u septembru 2017. godine Sarajevotekstil podnio krivičnu prijavu protiv Harbe zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotrebe ovlasti u privrednom poslovanju.

„Iz navedenih dokaza proizlazi da je kao direktor u dioničkom društvu Sarajevotekstil d.d, svojim postupanjem s namjerom prouzrokovao štetu društvu, onemogućio poslovanje društva i sticanje dobiti, a sve u cilju pribavljanja protivpravne imovinske koristi društvu Saben d.o.o“, navodi se u krivičnoj prijavi.

Osim dva spomenuta ugovora, u krivičnoj prijavi navodi se i treći. Kako se ističe, Sarajevotekstil je bio sudužnik i kreditu društva Saben na iznos 565.728,27 KM kojeg je odobrila NLB banka. Prema Žurnalovim informacijama, ovaj kredit nije vraćen, ali je teret vraćanja opet pao na Sarajevotekstil. S obzirom na to da je i Sarajevotekstil sada u stečaju, potraživanja NLB banke su priznata u toku stečajnog postupka, ali još uvijek nisu naplaćena.

Međutim, svi ovi navodi nisu bili dovoljni za Tužilaštvo Kantona Sarajevo koje je u decembru 2021. godine donijelo naredbu o nesprovođenju istrage protiv Kenana Harbe. U šturom obrazloženju na dvije stranice navedeno je da su saslušana dva od tri člana tadašnjeg Nadzornog odbora Sarajevotekstila. Oni su, ukratko, tvrdili da ovi ugovori nisu bili usmjereni da na bilo koji način naprave štetu Sarajevotekstilu.

Ono što treba istaći iz obrazloženja jeste navod Tužilaštva KS da „nije jasno zbog čega se smatra da su predmetni ugovori štetni za Sarajevotekstil, osim što proizvode novčanu obavezu“.

Podsjetimo, u vrijeme zaključivanja spornih ugovora, Sarajevotekstil je i sam bio u sve težoj finansijskoj situaciji. Činjenica da je ova firma morala vratiti tuđi, milionski kredit sigurno nije doprinijela poboljšanju te situacije. Naprotiv, samo je dodatno pogoršalo stanje u firmi, što je na kraju rezultiralo pokretanjem stečaja 2016. godine.

Na kraju recimo i to da će, prema saznanjima Žurnala, Sarajevotekstil vjerovatno ponovo podnijeti krivičnu prijavu protiv Kenana Harbe, te se žaliti na odluku Tužilaštva KS o nesprovođenju istrage. Ovoga puta trebala bi se tražiti i istraga u vezi s tim da li je Kenan Harba kao direktor Sarajevotekstila imao saglasnost Nadzornog odbora za zaključivanje spornih ugovora.

zurnal.info