Piše: Vladimir Vujošević Sve je kemp ili ne-kemp. I time je opisan svijet. ‘Ništa u prirodi ne može biti kemp.’ (S. Zontag) Kemp stoji kod glasovite hegelijanske preferencije: draži mi je makar i nevješt i otrcan potez duha nego čitava priroda i
Rat u Gazi prati talas antisemitskih incidenata, demonstracija i rasprava u Evropi, i to je istinski zabrinjavajuće. Akteri su različiti – od muslimana koji izvikuju antisemitske slogane, do desničara koji viču da Jevreje treba pobiti gasom. Ova pojava nije ograničena samo
Miroslav Krleža: ZARATUSTRA I MLADIĆ U sutonu, kad su ljiljani bili blijedi poput cjelova s mrtve djevičanske usne, stupi pred Zaratustru mladić. Zlatovlas, a na ramenu mu je sjedila ptica smrti. – O, Zaratustra, reče on, život bježi. I jelenom
foto: mkcommunists.wordpress.com Piše: Mira Lorger stav.cenzura.hr Poznata teoretičarka Mira Lorger za STav piše o ljevici danas, njezinim potencijalima i mogućnostima: Svojedobno se Rosa Luxemburg s pravom suprotstavljala “mudracima“ II. Internacionale, koji su očekivali da će im kriza, sama po sebi,
Skoro je nemoguće danas, u globalnoj izloženosti, izreći nešto više deplasirano: da se nije glasalo, kao što je Žižek predlagao, danas bi rušenje celokupnog pravnog sistema zahtevali s pravom oni čiji bi birači sigurno izašli (kao i uvek), Janšini. Današnji
Demokratija i javnost – to su teme Jirgena Habermasa. Veliki njemački filozof i sociolog i sam je dosta govorio o političkim pitanjima. Danas, 18. juna, on puni 85 godina. Mnogima je poznato osjećanje da politiku zapravo ne vode izabrani predstavnici
“Koliko god se opirali, svi smo do određene mjere konformisti. Pitanje je samo u kojoj mjeri nas konformizam ograničava.” Piše: Hamdo Čamo Čovjek je misaono biće. Jedno od bezbrojnih koje se u svom razvoju intelektualno uzdiglo tako visoko, da svojim
Naglasio je da u Evropi već postoji sve snažniji trend federalizacije i kreiranja ustavnih okvira koji federalnim nivoima daju određene ovlasti Jedan od najvećih živućih filozofa, lingvista i kritičara neoliberalnog kapitalizma i američkog hegemonizma, Noam Chomsky, izjavio je kako je
Foto: Jasmin Brutus Čak i čitanje sadrži izvesnu mitološku funkciju: ne samo zato što zamenjuje pričanje motiva iz arhaičnih društava i usmenu književnost, još živu u seoskim zajednicama Evrope, već naročito zato što čitanje obezbeđuje modernom čoveku “izlazak iz vremena”,
foto: Borut Peterlin Srce se okamenilo i izgubilo povjerenje u terapeutski karakter što ga komunikacija i društveni odnos posjeduju kao svoju specifičnu crtu, a koju svatko od nas može provjeriti kada se ne osjeća dobro. Godine 1978. Franco Basaglia (1924-1980)
Deset godina po smrti dr. Stipe Šuvara pred nama je knjiga njegovih besjeda “Historia tragicomica“ (“Razlog“, Zagreb, 2013.). Riječ je o izboru intervjua koje je novinama s prostora čitave bivše Jugoslavije dr. Šuvar dao u razdoblju od 1990. do 2004.
Foto: Jasmin Brutus Toliko smo se navikli pretvarati pred drugima da se na kraju počinjemo pretvarati čak i sami pred sobom. La Rochefoucauld Piše: Esad Bajtal Posmatran u povijesno-aksiološkoj ravni, pojam građanskog društva apsorbuje u sebi bar dva razvojna modela
Čini mi se da nas digitalni konzumerizam pravi suviše pasivnim za revolt ili spasavanje sveta. Ako ga prihvatimo kao neizbežan, zaista će dovesti do kraja istorije, na više načina. Eliane Glaser, The Guardian Prevela Milica Jovanović, Peščanik.net Leta 1989. američki
Stvarno zapanjuje skandal koji je u Nemačkoj izazvalo štampanje beležaka i zapažanja Martina Hajdegera, vođenih od 1931. do 1941. „Crne sveske“ (Schwarze Hefte) nemačkog filozofa nazvane su tako po boji korica; pokazalo se da ih crnim čini pre svega sadržaj.
Foto: Jasmin Brutus Mnogi neurotički stavovi su očigledni pokušaji da se pokrenu ili potisnu izvjesne pulsije ili da se ličnost zaštiti od neke instinktivne opasnosti. To su prinudni kruti stavovi koji sprečavaju manifestaciju suprotnih pulsija, koje ponekad ipak izbijaju na
Iskustvo nam je palanačko. Tako glasi rečenica kojom počinje Filosofija palanke Radomira Konstantinovića. Na svoju utopističko-civilizacijsku misiju Filosofija palanke krenula je emitovanjem na Trećem programu Radio-Beograda, avgusta mjeseca davne 1969. godine, a iste godine (prvi put u štampanoj formi), izlazi
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
