Hölderlin u predzadnjoj strofi svoje ode Pjesnički poziv objavljuje: Stoga se s drugima voli družiti pjesnik ne bi li mu pomogli da ga razumije. Tko su ti ”drugi”? Drugi pjesnici? Ili pak oni koji govore drukčije od pjesnika? Možda misleći?
Sloboda od straha – taj zahtjev ključ je i tajna zavodljivosti političke filozofije Judith Shklar. Jer u našem vremenu, kako je svojedobno istakao povjesničar Michael Ignatieff, predodžba o ljudskoj univerzalnosti počiva manje na nadi nego na strahu, manje na optimizmu
Radomir Konstantinović je u knjizi „Dekartova smrt“ samo preslikao svog oca, Mihaila Konstantinovića. Čuvao je ravnotežu. Ostajao je, dakle, dostojanstven. I to je bio on, u tom dostojanstvu kao očuvanju ravnoteže, on koji pokušava da odoli padu, na jednu ili
Ovo je jedan skromni prilog borbi Dobra protiv Zla. Autor donosi nekoliko identikitova (fotorobota) koji nam pomažu prepoznati razna lica Princa Tame. Ovdje su navedeni samo demoni duga trajanja, aktivni u svijetu već stoljećima ili tisućljećima. Piše: Eduardo Galeano – Filozofski
Piše: Petar Fehir Jedna od stvari koje zauvijek nosim u nosu je i miris psihe. Ne sjećam se jesam li i u školu bio pošao kad su, jedno poslijepodne, na kolicima od Slavije, roditelji dogurali kući psihu. Najljepši komad namještaja
Hannah Arendt (1906-1975), New York 1944 © Estate of Fred Stein Hana Arent je 19. septembra 1963. dobila pismo od Semjuela Graftona u kome on piše da za magazin Look radi “istraživanje o neizmerno interesantnoj reakciji koju je izazvala vaša
U historiji postoji jedna vrsta prokletstva; ona pobuđuje ljude, dovodi ih u iskušenje, vjeruju da idu u istom smjeru, a ona se odjednom povlači, zbivanje se mijenja, pokazuje se da je drugo bilo moguće. Ljudi koje ona napušta i koji
Ishodište kršćanskog etosa je ljubav. Ona je i u srži kršćanstva, no naplavljena je slojevima volje za ovladavanjem i dominacijom. Piše: Mario Kopić, Gledišta Ta je volja kao takva doduše sama sebi prikrivena, budući da je prenesena na Gospodara: na
Mnogi se izgleda danas rvaju s nevoljom kako za vladanje moderne tehnike i s njom identične znanosti pronaći predstavu povijesti u koju bismo mogli uvrstiti stanje svijeta što ga određuje navedeno vladanje i tako ga učiniti razumljivim. Ako bi nešto
U sutonu, kad su ljiljani bili blijedi poput cjelova s mrtve djevičanske usne, stupi pred Zaratustru mladić. Zlatovlas, a na ramenu mu je sjedila ptica smrti. – O, Zaratustra, reče on, život bježi. I jelenom treba biti tko ga želi
Hannah Arendt: PISMA IZ EVROPE (Pisma suprugu Heinrichu Blücheru) Ženeva, februar 1937. I ja sam još jedanput razgledala Rembrandta o kojem mi pišeš i kojega dobro poznajem. I bila sam u duhu s Tobom u Louvreu, sanjareći s pravom,
Piše: Sonja Pavlović akuzativ.com Zašto među državama postoje razlike u stepenu religioznosti? Pola milijarde do 750 miliona ateista, koliko se procenjuje da ih ima u svetu, pretežno su skoncentrisani u državama severne i zapadne Evrope, Japanu i Kanadi. Nasuprot njima,
U ožujku 1966. Heidegger je, u povodu članka »Ponoć jedne svjetske noći« (»Spiegel«, br. 7, od 7. 2. 1966, str. 111—.113), uredništvu »Spiegel«-a uputio čitateljsko pismo. To pismo glasi: Uz članak »Ponoć jedne svjetske noći« izjavljujem: — Neistina je da
Neoliberalizam i sloboda – ulje i voda Piše: Vladimir Milutinović, Dvogled Ideologije su kao male logike. U njima rade sasvim konkretni stavovi koji određuju način mišljenja u okviru njih. U neoliberalizmu čini se da je ovo jedan od osnovnih stavova:
Mnogi se izgleda danas rvaju s nevoljom kako za vladanje moderne tehnike i s njom identične znanosti pronaći predstavu povijesti u koju bismo mogli uvrstiti stanje svijeta što ga određuje navedeno vladanje i tako ga učiniti razumljivim. Ako bi nešto
Hannah Arendt: PISMA MARTINU HEIDEGGERU 1. Heidelberg, 22. IV. 1928 Da Te sada neće biti – mislim da razumijem. No svejedno strepim. U svim tim danima svagda me je iznenada hvatala neka gotovo zagonetno prodorna strepnja. Ono što ti sada
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
