Zbog čega je rudnik soli u Tuzli idealan za skladište plina i u kojem slučaju je moguća havarija

tačno.net
Autor/ica 9.4.2022. u 09:36

Zbog čega je rudnik soli u Tuzli idealan za skladište plina i u kojem slučaju je moguća havarija

foto: Nezavisne

Pitanje formiranja skladišta plina u jamama tuzlanskog rudnika soli ponovo je otvoreno, a struka smatra da je lokalitet na Tetimi idelan za takvu namjenu. Stručna riječ kaže da bi do potencijalne havarije moglo doći isključivo ljudskim faktorom i nikako drugačije.

Nedavno navođenje rudnika soli u Tuzli, odnosno njegovih jama koje se nalaze u naselju Tetima, kao moguće lokacije za formiranje skladišta plina, ponovo je uznemirilo građane, ali i lokalnu vlast, koja se tom projektu još jednom oštro usprotivila, navodeći da realizaciju nikada neće dozvoliti.

Međutim, struka je sasvim drugačijeg mišljenja. Profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli Adnan Hodžić u razgovoru za Klix.ba ističe da je rudnik soli na Tetimi idealan za takvu namjenu.

Prema njegovim riječima, osamdesetih godina prošlog vijeka izrađena je studija koja je definirala potencijalne lokacije skladištenja plina u Bosni i Hercegovini, a od njih 16 najidealnijom su proglašene tadašnje jame rudnika soli u tuzlanskim naseljima Tušanj i Tetima.

“U svijetu se za skladištenje plina koriste bivša ležišta gasa, a odmah iza njih se pojavljuju ležišta soli, kao najpogodniji lokaliteti. Dakle, naša Tetima je predviđena za tu namjernu, s tim da je ona manjeg kalibra, ali je pogodna za naše potrebe. Tu se mogu formirati komore i u njih smjestiti gas, s tim da postoji problem u smislu potrebe razvijanja šeme do kraja jer trenutna eksploatacija soli ide sa bokova ležišta, dok bi potencijalne komore bile u samoj sredini ležišta”, kaže nam Hodžić.

Da li je skladište “tempirana bomba” i ko može izazvati havariju?

Shodno kapacitetima područja, na Tetimi bi mogle biti smještene tri, eventualno četiri komore u kojima bi se vršilo skladištenje plina. Protiv njih se, kao što smo rekli, protive građani, ali i gradska vlast, navodeći da je riječ o potencijalnoj “tempiranoj bombi”. Međutim, Hodžić tvrdi da je takva priča izlišna.

“Ta skladišta prolaze veoma strogu kontrolu, a prave se na način da su hermetizirana sa svih strana. Količine gasa se skladište pod određenim pritiskom, a svi parametri se na vrlo jednostavan način prate. Ukoliko vodite računa o svim tehničkim aspektima, nemoguće je da dođe do neke eksplozije kako se to u javnosti danas tumači. Vi u svijetu i Evropi imate više stotina lokaliteta, od kojih su neki ispod gradova te nije došlo do eksplozija”, naglašava Hodžić.

Adnan Hodžić (Foto: A. K./Klix.ba)
Adnan Hodžić (Foto: A. K./Klix.ba)

Najgore što bi se moglo desiti u tuzlanskom slučaju, kako navodi Hodžić, jeste prekomjerno ubacivanje gasa u komore, što bi moglo izazvati njihovo pucanje i ugrožavanje stabilnosti cjelokupnog sistema, međutim, ni tada ne bi došlo do havarija.

“Tada bi došlo do curenja gasa, bez problematičnih situacija, odnosno eksplozija. Jedino kada bi neko izvršio diverziju takvog skladišta, odnosno posredstvom vanjskog utjecaja, sve bi moglo otići ‘u zrak’. Sve druge opcije nisu moguće”, potcrtava profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli.

Veća opasnost su benzinske pumpe

Kao što je poznato, kompanija BH gas je još 1988., a zatim i 2001. godine uradila stručnu studiju o tome da je skladištenja plina najprihvatljivije baš na lokalitetu Tetime.

Stručnu analizu je uradio penzionisani profesor s Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli Božo Tomić, koji je ranije kazao kako je plin najsigurniji u ležištima soli te da je svaka benzinska pumpa veća opasnost nego takvo skladište.

Područje tuzlanskog rudnika soli na Tetimi (Foto: A. K./Klix.ba)
Područje tuzlanskog rudnika soli na Tetimi (Foto: A. K./Klix.ba)

Inače, formiranje skladišta plina predstavlja izuzetno kompleksan projekt i njegova realizacija bi zahtijevala znatna finansijska sredstva, ali i vremenski period koji se proteže na nekoliko godina.

“Prema prognozi koja je važila još devedesetih godina, izrada jedne komore trajala bi godinu i po dana, a sve one bi se morale raditi sukcesivno. Tadašnja predviđanja finansijskih sredstava iznosila su skoro 80 miliona KM jer se komore moraju pažljivo fomirati”, ističe Hodžić.

Zbog uravnoteženja snabdijevanja plinom, on dodaje da bi se kompresorska stanica trebala instalirati u blizini Zvornika, a također bi se moralo riješiti i pitanje gasovodne mreže.

“Rješavanje problema snabdijevanja plinom naše zemlje nije jednostavno. Mi kada bismo ga sad krenuli rješavati, trebalo bi nam nekoliko godina. Ali to bi bilo veoma važno, jer svaka zemlja koja želi imati stabilno snabdijevanje gasom mora imati skladište plina. Bez toga nema ni stabilne politike jer zavisite o vanjskih uslova, kao što je to slučaj sada kada se usljed dešavanja u Ukrajini pokazuje sva prolematika u vezi sa snabdijevanjem gasom”, zaključuje Hodžić.

Prema projekcijama iz osamdesetih godina prošlog vijeka, formiranje bh. skladišta plina trebalo je pratiti faktičku potrošnju gasa u našoj zemlji. Tadašnji planovi su bili da svi gradovi budu uvršteni u gasovodnu šemu, a projekcije potrošnje plina iznosile su više milijardi metara kubnih tog energenta.

klix.ba

tačno.net
Autor/ica 9.4.2022. u 09:36