Okeani nikada nisu bili topliji, pokazuje analiza

Izdvajamo

• U oktobru je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) izvijestila da je atmosferska koncentracija svih glavnih stakleničkih plinova – ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida – dostigla rekordne visine. Šef WMO-a, profesor Petteri Taalas, rekao je: "Idemo u pogrešnom smjeru."

Povezani članci

• Izraelci u pustinji grade najviši solarni toranj na svijetu
• Borba protiv klimatskih promjena: Za spas Planete godišnje treba – 100 milijardi dolara
• Primjer dobre prakse: Grad Beč proizveo milijun tona komposta iz biootpada
• PROJEKAT „MISLI O PRIRODI!“: EKO HUBOVI U MOSTARU, LAKTAŠIMA I MAGLAJU POČINJU SA RADOM
• Rim i drugi gradovi se odlučili “obračunati” sa zagađenjem
• Ekološke organizacije iz BiH i regiona: Nastavljamo borbu protiv izgradnje malih hidroelektrana

Foto: Henryk Sadura/Getty Images

Mora dominiraju globalnim vremenskim obrascima, a klimatska kriza uzrokuje duboke i štetne promjene.

Piše: Damian Carrington

Svjetski okeani su 2022. godine bili najtopliji ikada, što pokazuje duboke i sveobuhvatne promjene koje su ljudske emisije izazvale u klimi planete, prenosi The Guardian.

Više od 90% viška toplote zarobljene emisijom gasova staklene bašte apsorbuje se u okeanima. Zapisi, počevši od 1958. godine, pokazuju neumoljiv porast temperature okeana, uz ubrzanje zagrijavanja nakon 1990. godine.

Temperature površine mora imaju veliki utjecaj na svjetsko vrijeme. Topliji okeani pomažu u poboljšanju ekstremnog vremena, što dovodi do intenzivnijih uragana i tajfuna te više vlage u zraku, što donosi intenzivnije kiše i poplave. Toplija voda se također širi, podižući nivo mora i ugrožavajući priobalne gradove.

Na temperaturu okeana daleko manje utiče prirodna varijabilnost klime nego na temperaturu atmosfere, što okeane čini neospornim pokazateljem globalnog zagrijavanja.

Očekuje se da će prošla godina biti četvrta ili peta najtoplija zabilježena za površinske temperature zraka kada se uporede konačni podaci. Tokom 2022. godine vidjeli smo treći La Niña događaj zaredom, što je hladnija faza neregularnog klimatskog ciklusa koncentrisanog na Pacifik koji utječe na globalne vremenske obrasce. Kada se El Niño vrati, globalne temperature vazduha će biti još veće.

Međunarodni tim naučnika koji je izradio novu analizu toplote okeana zaključio je: “Zemljini ciklusi energije i vode su duboko izmijenjeni zbog emisije stakleničkih plinova ljudskim aktivnostima, što je dovelo do prodornih promjena u klimatskom sistemu Zemlje.”

Profesor John Abraham, sa Univerziteta St Thomas u Minnesoti i dio istraživačkog tima, rekao je: „Ako želite mjeriti globalno zagrijavanje, želite mjeriti gdje zagrijavanje ide, a preko 90% ide u okeane.

“Mjerenje okeana je najprecizniji način da se utvrdi koliko je naša planeta izvan ravnoteže. Vremenske prilike postaju sve ekstremnije zbog zagrijavanja okeana i to ima ogromne posljedice širom svijeta.”

Profesor Michael Mann sa Univerziteta u Pennsylvaniji, također dio tima, rekao je: „Topliji okeani znače da postoji više potencijala za veće padavine, kakve smo vidjeli prošle godine u Evropi, Australiji i trenutno na zapadnoj obali SAD-a.”

Rekao je da je analiza pokazala sve dublji sloj tople vode na površini okeana: “Ovo dovodi do većeg i bržeg intenziviranja uragana – nešto što smo vidjeli i prošle godine – budući da vjetrovi više ne stvaraju hladne pod- površinske vode koje bi inače umanjile intenziviranje.

Klimatska kriza gurnula je okeane u novi rekord 2022. godine. Grafika Guardiana. Izvor: Cheng et al, Advances in Atmospheric Sciences, 2023

Istraživanje koje je u ponedjeljak objavila američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu pokazalo je da su mnogi ekstremni vremenski događaji 2022. godine bili vjerovatniji i intenzivniji zbog klimatske krize, poput jake kiše koja je izazvala razorne poplave u Čadu, Nigeru i Nigeriji.

Pouzdana mjerenja temperature okeana sežu do 1940. godine, ali je vjerovatno da su okeani sada najtopliji u posljednjih 1.000 godina i zagrijavaju se brže nego bilo kada u posljednjih 2.000 godina.

Analiza, objavljena u časopisu Advances in Atmospheric Sciences, koristila je podatke o temperaturi prikupljene nizom instrumenata širom okeana i kombinovala odvojene analize kineskih i američkih timova za izračunavanje toplotnog sadržaja gornjih 2.000 metara, gdje se događa najveći dio zagrijavanja.

Okeani su apsorbovali oko 10 zetadžula više toplote 2022. nego 2021. godine, što je ekvivalentno da svaka osoba na Zemlji koristi 40 fena za kosu cijeli dan, svaki dan.

Istraživači su također analizirali salinitet, koji zajedno s temperaturom određuje gustinu vode i vitalni je pokretač cirkulacije oceana. Indeks varijabilnosti saliniteta preko okeana dostigao je rekordnu visinu 2022. godine, pokazujući kontinuirano pojačavanje globalnog hidrološkog ciklusa.

Još jedna važna karakteristika okeana je stratifikacija, gdje slojevitost vode po gustini postaje jača. Ovo ograničava miješanje dubljih, hladnijih i hranljivijih voda s površinskim vodama.

Dugoročni trend povećanja slojevitosti nastavljen je i 2022. godine, otkrili su naučnici, sa “važnim naučnim, društvenim i ekološkim posljedicama”.

Jedna od posljedica je da manje miješanja u okeanu znači da površinski sloj apsorbira manje ugljičnog dioksida iz atmosfere, povećavajući globalno zagrijavanje, rekao je John Abraham.

Istraživači su također rekli: “Postoji sve veći broj pojavljivanja rekordnih toplinskih valova i suša na sjevernoj hemisferi, što je u skladu s intenzivnim zagrijavanjem okeana u srednjim geografskim širinama Tihog i Atlantskog okeana.”

Zagrijavanje okeana i utjecaji na ekstremne vremenske prilike će se povećavati sve dok čovječanstvo ne dostigne neto nultu emisiju.

U oktobru je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) izvijestila da je atmosferska koncentracija svih glavnih stakleničkih plinova – ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida – dostigla rekordne visine. Šef WMO-a, profesor Petteri Taalas, rekao je: “Idemo u pogrešnom smjeru.”