Naša zajednička planeta gori: Ako nema rješenja, izmislit ćemo ga!
Povezani članci
- Dodjela nagrade za najzagađeniju zemlju Evrope
- NASA OBJAVILA: Tekuća voda pronađena je na Marsu
- Građani Fažane u akciju zaštite prirode i okoliša
- EK za zakon koji treba zaustaviti krčenje šuma
- Bez odgovora nadležnih: Nelegalna deponija još uvijek pred Višegradom
- Sarajevo za bogate i Sarajevo za siromašne
Foto: ACT
Danas su aktivisti i umjetnici na platou ispred Katedrale Srca Isusova u Sarajevu obilježili Dan planete Zemlje. Fondacija Atelje za društvene promjene ACT i umjetnice Iman della Luna i Kasja Jerlagić predstavili su umjetničke instalacije, uz poruku da samo zajedničkim i solidarnim djelovanjem aktivista, umjetnika i naroda možemo spasiti našu Planetu.
Dan planete Zemlje jedan je od najznačajnijih datuma u ekološkom kalendaru, kada se različitim aktivnostima, nastoji podići svijest svih ljudi o gorućim ekološkim problemima u svijetu. Imajući u vidu da su umjetnici i aktivisti nosioci promjena bez kojih ne možemo graditi bolji i pravedniji život za sve nas, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT odlučila je na ovogodišnji Dan planete Zemlje na drugačiji način, kroz umjetničku prizmu, ukazati na ključne okolišne probleme u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu.
Prikazivanjem nekoliko kreativnih radova sarajevskih umjetnica Iman della Luna i Kasje Jerlagić na platou ispred Katedrale Srca Isusova u Sarajevu nastoji se ukazati neke od gorućih ekoloških problema s kojima se suočava sve više ljudi širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu i naš region.
“Povodom Svjetskog dana planete Zemlje i Svjetskog dana umjetnosti napravile smo umjetničku instalaciju za koju je korišten otpad i otpadu srodan materijal, upravo kako bismo ukazale na problem otpada u kojem se guši naša priroda. Kao umjetnice, pridružujemo se aktivistima iz BiH i cijelog svijeta u borbi za očuvanje i zaštitu naše prirode”, rekla je umjetnica Kasja Jerlagić.
Posljedice okolišne krize uveliko se osjećaju i u našoj državi. Sve su češće suše, ali i bujične poplave, ljeta postaju duža i vrelija, jačaju olujni vjetrovi. Istovremeno, naša prirodna dobra ubrzano postaju plijenom domaćih tajkuna, stranih profitera i njihovih zaštitnika u vlasti.
Iman della Luna, čiji radovi imaju aktivistički pogled na ekološka i kulturna pitanja, objašnjava razloge kreiranja umjetničkih instalacija koje su danas izložene.
“Moje kreacije, kako od drveta tako i od plastike, utjelovljuju upozorenja o ugroženosti prirode. Za ovaj rad sam birala kolor-shemu koja je borbena i znak SOS kojim želim da ukažem na alarmantnu situaciju zagađenja bh. rijeka i šuma. Odgovorni bi što prije trebali riješiti probleme odlaganja otpada u ovoj zemlji s najljepšom prirodom na svijetu. Umjetnost nije tu da bude ukras – tu je i da preslika surovu stvarnost.”
Prirodna bogatstva u Bosni i Hercegovini eksploatisana i ugrožena
Uz rijeke niču ugostiteljski objekti, luksuzne vile, vikendice i turistička naselja iz kojih se otpadne vode izlijevaju direktno u riječne tokove. Industrijski pogoni nekontrolisano i nekažnjeno ispuštaju otpadne vode. Zone oko naših kristalno čistih vrela postaju građevinski placevi za stambene i poslovne objekte koji truju našu vodu. Vlasti dozovoljavaju privatnim biznisima da u eri učestalih suša crpe naše vode za njihov profit ili da grade male hidroelektrane na našim nedirnutim planinskim rijekama.
Na udaru su i naše drevne šume. Požari i sječa gutaju cijela šumska područja zbog dobro razvijenih korupcijskih šema u oba eniteta Bosne i Hercegovine. Vladavina bezakonja pogoršava ovaj problem. Naime, Federacija BiH je već 13 godina bez Zakona o šumama. Šume širom BiH tretiraju se isključivo kao plijen, iako bez šumskih ekosistema nema života na Zemlji.
Foto: ACT
Lejla Kusturica, aktivistica i direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, uz poziv vlastima u oba bosanskohercegovačka entiteta da se konačno počnu ozbiljnije baviti gorućim okolišnim problemima i pitanjima, ističe da građani i građanke nastavljaju borbe.
Naše prirodne ljepote i prostranstva preplavljene su smećem. Procjene govore su da je BiH premrežena s preko 10.000 divljih deponija. Službeni podaci o recikliranom ambalažnom otpadu se ne objavljuju, ali je procjena da se reciklira tek oko 10% tog otpada. Dozvoljavajući ovo, naše vlasti de facto bacaju smeće u našu prirodu, dok istovremeno razbacuju prijeko potreban novac koji bismo dobili od reciklaže i ponovne upotrebe otpada.
“Narod, aktivisti i umjetnici Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u svojim naporima, već godinama se predano i nepokolebljivo bore za očuvanje prirode naše lijepe države i dostojanstven život svih nas u ovom kutku veličanstvene nam planete Zemlje. Nećemo odustati i naša poruka svim vlastima u ovoj zemlji jest da i oni mogu i moraju raditi drugačije i bolje. Rezervne planete nemamo!”
Fondacija Atelje za društvene promjene ACT