Da li je BiH spremna za IPA fondove?

U 2014. godini Bosni i Hercegovini stoji na raspolaganju 50 miliona eura. Šta su prioriteti, dogovaraju predstavnici EU sa bh. zvaničnicima, prije svega sa entitetskim premijerima, Željkom Cvijanović i Nerminom Nikšićem. Osim standardnih oblasti – demokratija, vladavina prava, borba protiv korupcije, jačanje institucija, predsjednici vlada RS i Federacije su instisirali na rješavanju ekonomsko-socijalnih problema.

„Da se interveniše kad je u pitanju privredni sektor i da određena preduzeća dobiju različite vidove podrške da bi ostala na nogama i unaprijedila svoj rad. Vidjećemo šta će od toga od toga da uđe u konačnu verziju, ali mislim da smo na dobrom putu“, kaže Željka Cvijanović.

Nermin Nikšić

Nermin Nikšić pojašnjava: „Ja sam kandidirao priču oko restruktuiranja niza kompanija – i privatizovanih i one koje nisu privatizovane a koje se nalaze u teškoj situaciji, rješavanje pitanja obespravljenih radnika i njihovog statusa uvezivanja radnog staža i formiranje određenih fondova za socijalno zbrinjavanje onih koji su ostali bez radnog mjesta.“

U novom programu IPA 2, za budžetski period  2014. – 2020. godina, BiH bi mogla računati na 600 do 700 miliona eura, ali ukoliko ispuni osnovni uslov – a to je uspostava mehanizma koordinacije. Zbog njegovog izostajanja, kao i neprovođenja presude Sejdić – Finci, BiH je prošle godine izgubila 45 miliona eura, namijenjenih projektima od životne važnosti. Na njih podsjeća Zara Halilović iz Direkcije za evropske integracije:

„Da posebno istaknem Koridor 5C i SITO mrežu – transportnu mrežu za jugoistočnu Evropu, projekat koji obuhvata podršku i cestama i željeznicama, svim onim dionicama na ovim koridorima za koje je bilo potrebno da se završe poslovi na izradi svih potrebnih studija, dokumentacije i odrede pripremni radovi kako bi izgradnja tih dionica krenula.“

Igor Gavran, iz Vanjsko-trgovinske komore, ističe da je za BiH dragocjen svaki euro:

„U svakom slučaju, ova sredstva su jako potrebna Bosni i Hercegovini, a posebno je tragično što su izgubljena baš ona sredstva koja su imala namjenski, ekonomski, privredno orijentisan karakter. S druge strane, određena manja sredstva se već godinama koriste za neke projekte koji, uz sve poštovanje prema onima koji se njima bave, su zaista daleko od ekonomskih i privrednih interesa. Maltene, novac se često i rasipa za neku svrhu upitnog održavanja u životu još upitnijih nevladinih organizacija.“ 

Još uvijek je za novac iz pretpristupnih fondova ključna prepreka izostajanje mehanizma koordinacije. U čemu je značaj ovog mehanizma? Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske intergacije BiH, kaže:

„To je, ustvari, tako dobra komunikacija i saradnja među institucijama koja će omogućiti nesmetano i brzo formiranje stava BiH u vezi sa svakim pitanjem i aktivnošću u procesu integrisanja. Takođe, to je preduslov i za formiranje, tj. korištenje sredstava iz nove IPA-e.“

Ugrožen novac iz programa IPA 2

Direktor za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji Evropske komisije za proširenje Jean – Eric Paquet,  u razgovoru s predsjevajućim Vijeća ministara Vjekoslavom  Bevandom, ponovio je da novac iz programa IPA 2 može biti ugrožen zbog izostajanja mehanizma koordinacije. Taj mehanizam je trebala utvrditi posebno formirana komisija Vijeća ministara, ali rezultata nema.

Kao novi problem, nedavno je izjavio Bevanda, postavilo se pitanje treba li kantone uključivati u evropske poslove:

“Dio članova tima jednostavno je izišao sa eksplicitnim stavom da županije ne mogu učestvovati u sustavu koordinacije, da se ne može prihvatiti sustav odlučivanja koncenzusom ni na jednoj razini, da su politički savjetnici nepotrebni, pa sporenje tko će predsjedati radnim skupinama i ministarskim konferencijama i da li uopće postoji potreba za ministarskim konferencijama.“

Tako je mehanizam koordinacije postao novi kamen spoticanja u političkim odnosima u BiH. Branislav Borenović, predsjednik Komisije za evropske integracije Narodne skupštine RS, upozorava da za BiH nema kretanja naprijed bez dogovora o tome na koji način će BiH “govoriti jednim glasom “:

„To je najvažniji preduslov ne samo da bi se koristila sredstva koja stoje bespovratno na raspolaganju građanima ove zemlje nego da bi se usvojio i program integrisanja kao ključni dokument u kojem će se definisati šta koja institucija treba da radi, u kom roku, u kom obimu, kako bismo onda to mogli da mjerimo i pratimo.“