ENG
Banke i potrošači gledaju se preko nišana
Autor/ica
Povezani članci
Ministarstvo gospodarstva organiziralo je u četvrtak okrugli stol o zaštiti potrošača i financijskoj pismenosti/PXL Dok su potrošači uvjereni da ih se tretira kao pokretne bankomate i “guli” u svakoj prilici, bankari se žale da potrošači moraju odrasti i konačno početi čitati što potpisuju. Tako otprilike izgledaju suprotstavljeni pogledi na problem zaštite potrošača u kreditiranju o čemu se raspravljalo na okruglom stolu “Zaštita potrošača i financijska pismenost za fer kreditiranje”. “Potrošače ne treba štititi toliko koliko se u javnosti misli jer je interes banke informirani potrošač. Čim je on informiran, veća je šansa da će vraćati kredit”, istaknuo je braneći boje bankara direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček. Poručio je da će HUB inzistirati na tome da banke nose svoju odgovornost, ali da to očekuje i od klijenata. Očekivano, dva najveća problema oko kojih nema razumijevanja ni dogovora su pitanje promjenjive kamatne stope i krediti u švicarskim francima. Bankari se brane da se cijena kredita formira sukladno tržišnim promjenama te da klijente nitko nije tjerao da dižu kredite u francima. “Potrošači ne postupaju uvijek racionalno. Klasičan primjer za to je kad mu banka odbije dati kredit. Što on prvo učini? Ode u drugu banku”, kaže Bohaček.
Podcjenjivanje klijenata
Takvu argumentaciju udruge za zaštitu potrošača drže drže podcjenjivačkom, a promjene kamata netransparentnim. “Banke su nam godinama nudile kredite u švicarskim francima i onda nas danas prozivaju da smo kockari jer nismo znali da će tečaj rasti”, rekla je predsjednica Potrošačkog Foruma Mira Brumerček-Lukačević. Ona, međutim, ostaje pri stavu da se klijenti nisu svojom krivnjom našli u situaciji da ne mogu vraćati kredite.Sudska vještakinja za bankarstvo Marija Duljković napominje da je bit problema što se ključni rizici (posebice valutni i kamatni) u potpunosti prebacuju s banke na korisnike kredita koji prilikom ugovaranja nisu jasno informirani o svim ugovornim odredbama. “Ako se preuzmu obveze, a potrošači nisu adekvatno informirani, nastaju dugoročne posljedice ne samo za korisnika kredita već i za čitave obitelji. Automobil se može prodati, no što ako je u pitanju stambeni kredit”, kaže Duljković.
HNB ne reagira
Osvrćući se na slučajeve iz prakse, kaže da se često može čuti kako “sve piše u općim uvjetima”, no u svakodnevnom životu jasno je da ti uvjeti nisu dovoljno precizni pa ispada da dvije ugovorne strane nisu ravnopravne iako bi trebale biti prema Zakonu o obveznim odnosima. Potrošači ne bi trebali znati ni gubiti energiju kako se formiraju kamatne stope ni detalje bankarskog poslovanja koje je složeno samo po sebi. Zato zaštita potrošača mora biti dobro regulirana koz institucije, napominje Duljković, zamjerajući Hrvatskoj narodnoj banci da je bankama ostavila previše prostora za netransparentnost po pitanju naknada i provizija, za razliku od dobro uređenog izvještavanja o efektivnoj kamatnoj stopi. “Ako se zatezna kamata može vezati za kretanje neke referentne, onda se tako može vezati i objasniti potrošačima svaka promjena visine redovne kamatne stope. Ako je Europska komisija zahtijevala upotrebu referentne kamatne stope pri ocjeni državnih potpora, isto se može učiniti i kod redovnih kamata”, istaknula je Duljković napominjući da bi to ojačalo povjerenje klijenata u banke.
Krediti iz oglasa
Kriminalni milje
Iza svih oglasa za kredite sa stupova nalazi se nekoliko pojedinaca i sada možemo reći da to spada u kriminalni milje. Ministarstvo financija i Državni inspektorat čine sve da suzbiju ta djelovanja, rekao je Damir Kaufman, ravnatelj Uprave za financijski sustav u Ministarstvu financija. Kaufman je također najavio izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju, a radi se i na novom propisu za uređenje davanja bonitetnih informacija iz kreditnih registara koji će dodatno ojačati zaštitu prava potrošača.
Autor/ica
