ENG
U Hagu počelo razmatranje tužbi za genocid
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
Glavna rasprava, na kojoj će Hrvatska na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) iznositi argumente protiv Srbije koju optužuje za genocid nad hrvatskim stanovništvom u Domovinskom ratu od 1991. do 1995, počela je jutros u Haagu.
Predsjednik suda Peter Tomka u uvodnom izlaganju podsjetio je na povijest postupka.
Hrvatsku tužbu podnesenu 1999. obrazlagat će prof. Vesna Crnić-Grotić, voditeljica hrvatskog tima domaćih i stranih pravnih stručnjaka i odvjetnika.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavlja Hrvatsku vladu na prvoj usmenoj raspravi koja će pred najvišim sudskim tijelom UN-a trajati do 1. travnja.
Mjesta u velikoj dvorani ICJ-a zauzelo je 17 sudaca, više od 30 članova predstavnika Hrvatske i Srbije te publika, označivši početak suđenja.
Najviše sudsko tijelo Ujedinjenih naroda saslušat će, u iduća četiri tjedna, brojne dokaze i svjedoke etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva, kao i argumente Beograda da je u akciji “Oluja” počinjen genocid nad hrvatskim Srbima.
Presuda u postupku koji je počeo podizanjem hrvatske tužbe 1999. godine očekuje se u roku od godine dana nakon zaključenja javne rasprave pred ICJ-em 1. travnja.
Obje zemlje uvjerene da imaju jake argumente
Pravni timovi obiju zemalja vjeruju da imaju jake argumente pred Sudom, a najviši dužnosnici ističu kako, bez obzira na ishod postupka, Hrvatska i Srbija ne smiju dopustiti da odnosi iz prošlosti “truju” sadašnje i buduće veze, prenosi Hina.
Šef pravnog tima Srbije, u postupku čija završna faza počinje pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, Saša Obradović, izjavio je kako je važno da odluka povodom tužbe i protutužbe za genocid, koju su međusobno podnijele Srbija i Hrvatska, rezultira rješenjem koje će omogućiti dalju izgradnju dobrosusjedskih odnosa, prenosi Tanjug.
Ministar pravosuđa Republike Hrvatske Orsat Miljenić, upitan što će za Hrvatsku biti uspjeh kada je riječ o tužbi za genocid koju je Hrvatska podnijela protiv Srbije, objasnio je da je uspjeh dobra prezentacija kako bi svjedočanstva o događanjima iz 90-ih godina bila izrečena pred jednim međunarodnim forumom i sačuvana za buduće generacije.
Istočna Slavonija i “Oluja”
Miljenić je, između ostalog, rekao kako je za hrvatsku stranu jasno tko je agresor, a tko žrtva te u tom smislu Hrvatska ne može izgubiti, no i da je moguće, kao što se dogodilo u predmetu BiH, da se ne uspije dokazati izravna veza ili neki elementi, ali da je to stvar suda koji je postavio visoke standarde na predmetu BiH, objasnio je Miljenić hrvatskim medijima, kako prenosi Tanjug.
Istočna Slavonija središnji je dio hrvatske tužbe, jer je na tome području za hrvatsku stranu bilo vrlo jasno djelovanje bivše JNA i paravojnih postrojbi, te je napadano s teritorija tadašnje SFRJ.
Srbija se u protutužbi podnesenoj 2010. godine usredotočila na vojno-redarstvenu akciju “Oluja” 1995. godine, kada je, po tumačenju Beograda, s prostora Hrvatske etnički očišćeno 250.000 Srba.
Prema hrvatskoj tužbi, tijekom četiri ratne godine počinjeno je djelo genocida etničkim čišćenjem hrvatskih stanovnika, odnosno raseljavanjem, ubojstvom 10.572 osoba, zlostavljanjem, bespravnim zatočenjima više od 7.000 ljudi po logorima i uništavanjem njihove imovine.
Od Srbije se traži kažnjavanje počinitelja genocida koji su pod njezinom jurisdikcijom, istina o nestalim hrvatskim državljanima, kojih je prema posljednjim podacima 1.663, povrat kulturnih dobara otetih u tom razdoblju, te nadoknada štete Hrvatskoj i pojedincima.
Bez dogovora o povlačenju tužbi
I Srbija od Hrvatske zahtijeva da kazni počinitelje genocida, da nadoknadi štetu hrvatskim Srbima, da stvori uvjete za povratak i život izbjeglih Srba, te da ukine nacionalne blagdane – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dan hrvatskih branitelja.
Do sudskog epiloga 14-godišnjeg spora pred ICJ-em dolazi jer se Hrvatska i Srbija nisu uspjele dogovoriti u vezi sa povlačenjem tužbi.
Na ponudu iz Srbije Zagreb nije pristao, smatrajući da Beograd nije u cjelosti odgovorio na ključna pitanja zaostala iz rata – sudbinu nestalih, povrat opljačkane imovine i suđenja protiv počinitelja ratnih zločina.
Hrvatska tužba za genocid druga je takva tužba u povijesti suda osnovanog 1945, nakon što je i BiH 1993. tužila SR Jugoslaviju za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948. godine.
ICJ je 2007. godine presudio da je u Srebrenici počinjen genocid, ali ne i to da je za njega odgovoran službeni Beograd.
Autor/ica 👤tačno.net
