Otvoren natječaj za prijem treće generacije studenata Škole kritičkog mišljenja u Mostaru

Povezani članci

• Bogu božje, državi svjetovno? Malo morgen, kaže zagrebački Kaptol
• Dražina rehabilitacija vraća Srbiju u mitsku prošlost
• Emir Hajdarević: Negiranje i pokušaj prepuštanja zaboravu zločina Herceg Bosne neće proći
• Ranjen i budan – Potraga za smislom nakon užasa
• Mrcvarenje BiH: Rusko-kineski sadizam
• Nenad Čanak: Suditi ideologu zla, nacisti Dobrici Ćosiću

Centar za kritičko mišljenje iz Mostara raspisuje natječaj za prijem treće generacije studenata u Školu kritičkog mišljenja 2020. godine.

Nakon desetogodišnjeg rada, publiciranja, organiziranja stotina tribina i promocija, Centar za kritičko mišljenje u suradnji s portalom Tacno.net u Mostaru pokrenuo je 2017. godine Školu kritičkog mišljenja, koncept kojemu je ciljna skupina učenici srednjih škola, studenti, nezaposleni i svi mladi ljudi od 18 do 35 godina. Cilj projekta je promijeniti paradigmu obrazovanja koja obrazuje mlade ljude kao sljedbenike mišljenja i ideologija te predočiti mladima suštinu zapadne civilizacije koja se temelji na Hegelovoj misli da je samo kritičko mišljenje – mišljenje. Činjenica je da još uvijek ima onih koji slijepo vjeruju u priče profesionalnih prevaranata. A „slijepo vjerovati“ znači više vjerovati svojim ušima nego svojim očima. I tu, u nekritičnosti slijepog vjerovanja, leži porazni začetak svake ljudske gluposti. Educirati za kritičko mišljenje podrazumijeva osvještavanje pojedinca za logičko-kritičko propitivanje ambijenta u kome živi i radi, odnosno, propitivanje i relativizaciju važećih uzora i idejno nametnutih standarda za koje važi da su “bogomdani”, i samim tim nedodirljivi.

Natječaj za prijem treće generacije studenata u Školu kritičkog mišljenja  2020. godine počinje 16.12.2019. i trajat će do 16.01.2020. godine.

Naknadno će biti objavljen termin početka rada Škole.

Sva predavanja će se održavati vikendom.

Moduli koji će se organizovati u okviru škole:

• Kritičko mišljenje, povijest, sadašnjost i budućnost kritičkog mišljenja

• Angažirana umjetnost kao produkt kritičkog mišljenja

• Kritičko mišljenje u književnosti

• Filozofija kao temelj kritičkog mišljenja

• Kritičko mišljenje kao najvažniji faktor pomirenja na postjugoslavenskim prostorima

• Kritičko mišljenje i novinarstvo

• Kritičko mišljenje u novim medijima

• Jezik i kritičko mišljenje

• Kritičko mišljenje kao negacija totalitarizma

• Kritičko mišljenje kao temelj antifašizma

• Kritičko mišljenje u zatvorenim društvima

• Kritičko mišljenje i religija

• Kritičko mišljenje i feminizam

Predavači u Školi kritičkog mišljenja dosada bili su: prof. dr Nerzuk Ćurak, prof. dr Asim Mujkić, doc. dr. sc. Đurđica Čilić, prof. dr. Snježana Kordić, prof. dr. Zilka Spahić-Šiljak, prof. dr Esad Bajtal, prof. dr. Dragan Markovina, novinar Viktor Ivančić, novinar Ozren Kebo, redatelj Dino Mustafić, prof.dr. Muhamed Dželilović, Boris Buden filozof, prof. dr. Drago Bojić, Dino Prohić novinar, prof. dr. Edin Pobrić, prof. dr. Lejla Turčilo, Božica Jelušić književnica, Eldin Karić novinar.

Popunjen prijavni obrazac mogu poslati svi zainteresirani između 17-35 godina i to najkasnije do 16.01.2020. godine na mail: skolakritickogmisljenja@gmail.com.

Sva dodatna pitanja možete slati na mail: skolakritickogmisljenja@gmail.com.

Osnove škole kritičkog mišljenja će se zasnivati na sljedećih pet principa:

• Samostalno provjeravanje vrijednosti koje uključuju detekciju lažnih pretpostavki, otpornost na uticaj autoriteta, prepoznavanje stereotipa i klišea ideološkog govora, prepoznavanje predrasuda i emocionalnih faktora, razlikovanje činjenica i vjerovanja, shvatanje logike i psihologije političke propagande;
• Kritičko vrednovanje činjenica i čitanja koje uključuje detekciju važnih odluka, razlikovanje bitnog i nebitnog dijela sadržaja, prepoznavanje problema, ispitivanje ideja u svjetlu novih standarda (demokratija ili etnokratija), interpretacija činjenica, traganje za prešutnim, neizrečenim pretpostavkama teksta, govora, traženje kriterija za izbor adekvatnog rješenja problema, izbor najboljeg rješenja;
• Primjena metode logičkog rezonovanja koja uključuje silogističko rezonovanje, kritičku interpretaciju suđenja, otkrivanje apsurdnih elemenata situacije, otkrivanje logičkih relacija između propozicija, formulacija i evaluacija zaključaka;
• Kritičko propitivanje svih oblika mišljenja;
• Kritički stavovi koji uključuju stav nepovjerenja prema dominantnom mišljenju i traganje za činjenicama, uzdržavanje od brzopletog suđenja i zaključivanja, savjesnost u prikupljanju činjenica, opreznost u tumačenju činjenica, stav sumnje i stalnog provjeravanja pretpostavki i zaključaka.

Opširnije o ideji “Škole kritičkog mišljenja” čitajte u tekstovima:

Esad Bajtal: SUMNJA, KRITIČKO MIŠLJENJE I GRAĐANSKA HRABROST

Milan Kangrga: Kritičko mišljenje – nekad i sad