Fondacija Heinrich Böll povodom godišnjice genocida u Srebrenici: Ne poricati! Sjećati se!

Povezani članci

• Prvi mart: Obrazovanje bez diskriminacije mora biti prioritet
• Magijski legalizam
• Dodik u Hagu: “Za rat u Bosni krivi su muslimani”
• Gdje si pio 91?
• Antifašisti napadnuti na Partizanskom groblju u Mostaru
• Halka: Bihać, Prijedor i Goražde nakon Tuzle, Bijeljine i Brčkog

Povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici, Fondacija Heinrich Böll objavljuje paket analiza i tekstova u znak sjećanja na zločine koje su počinile srpske jedinice.

Fondacija po prvi put organizira feminističko čitanje na tu temu, s odlomcima iz djela „Abeceda rata“ berlinske glumice i autorke Vernese Berbo. Čitaju  brojni akteri/ke, među kojima su i europski parlamentarci Zelene stranke, Terry Reintke i Thomas Waitz, kao i bivša senatorica za obrazovanje u Hamburgu, Krista Sager. Čitatelji/ke dolaze iz nekoliko zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Albaniju, Austriju i Njemačku. Međunarodno čitanje se podrazumijeva kao akt otpora općim tendencijama negiranja i ponovnog tumačenja genocida u Srebrenici.

Fondacija ukazuje na to da nisu prihvatljive široko rasprostranjene tendencije negiranja zločina, koje su dodjelom Nobelove nagradu za književnost 2019. piscu Peteru Handkeu, podignute na međunarodnu razinu. Negiranje zločina i veličanje zlodjela i njihovih počinitelja ometaju prijeko potreban proces pomirenja u Bosni i Hercegovini – a samim tim i širom Balkana.

Direktorica Heinrich Böll Fondacije u Sarajevu, Marion Kraske zaključuje: „Povijest zločina od samog početka je i povijest negiranja i obmanjivanja. Prikrivanje djela ciljanim iskopavanjem i ponovnim zatrpavanjem mrtvih je pri tome okrutan detalj genocida koji dovodi do toga da se danas još uvijek traga za posmrtnim ostacima više od 1.000 ljudi. Poricanje se odvija uporedo s glorificiranjem djela i počinitelja – a oboje priprema mentalno tlo za novo nasilje.“

Fondacija Heinrich Böll traži od Europe, prije svega od EU, novu kulturu sjećanja kada se gleda na zločine počinjene u Srebrenici. U sjećanju na zločine nije riječ o nekom incidentu u bosanskom ratu, već o univerzalnim vrijednostima i budućnosti Europe, naglašava Fondacija.

„S obzirom na neuspjeh međunarodne zajednice 1995. godine, teško je podnijeti manjak međunarodnog interesa za bavljenje genocidom – i istovremeno opasan. Srebrenički genocid morat će ubuduće zauzeti važno mjesto u europskoj kulturi sjećanja. Europa bi trebala pokazati da je u svakom trenutku spremna braniti civilizaciju i ljudska prava protiv onih koji ih gaze “, poziva Marion Kraske.

DE: https://ba.boell.org/de/srebrenica-25-godina-poslije