Da li su „Minutica“ i „Lafka“ jači od države?

Stefan Blagić
Autor/ica 25.9.2020. u 13:04

Da li su „Minutica“ i „Lafka“ jači od države?

Dobro je poznato da je položaj radnika u Republici Srpskoj nezavidan, a sudeći po slučaju koji smo istraživali, ni sama država ne radi dovoljno na tome da se se on popravi. Štaviše, više izgleda kao da se uz prećutnu saglasnost države položaj radnika degradira u korist privrednika bliskih vlastima.

Naime, radnici u lancima kioska „Minutica“ i „Lafka“ rade za minimalnu platu, bez toplog obroka i troškova prevoza, nemaju gdje da odu u toalet, a nerijetko rade na visokim temperaturama zatvoreni u kvadrat i po prostora.

Međutim, ovdje stvari tek počinju da dobijaju ozbiljne konotacije, jer i pored svega navedenog, radnicima se krše i prava zagarantovana ugovorima o radu, ali i Zakonom o radu. Radnici u kioscima svojim minimalcima nadoknađuju ukradenu robu sa štandova, rade prekovremeno i mimo ugovora (što im, podrazumijeva se, nije plaćeno), a konkretno u lancu kioska „Minutica“, radno vrijeme vikendima je gotovo identično kao i da nisu vikendi. Kršenje propisa ogleda se i u onemogućavanju prava na sedmični odmor.

Naš izvor iz „Minutice“ tvrdi da je najveći problem rad vikendima i činjenica da oni moraju da nadoknađuju štetu nastalu iz eventualnih krađa.

Nama je radno vrijeme subotom do jedan, a mi radimo do devet časova naveče. Takođe, nedjeljom je radno vrijeme do jedan, a mi na poslu ostajemo do 4. Meni se konkretno javi manjak od 100 KM mjesečno, koji ja najčešće moram da nadoknadim od svoje minimalne plate. Imajte u vidu problem da policija ne želi da izlazi na teren kada ukradena roba nije prešla vrijednost od 50 KM, a nama se naješće krade štampa, žvake, sladoledi, sokovi i sl.“, objašnjava naš izvor iz „Minutice“.

Mi smo željeli da provjerimo ove navode i u nedjelju 20. septembra u 15.30 časova otišli smo ispred jednog kioska „Minutice“ u centru Banjaluke da provjerimo da li je kiosk još uvijek otvoren. U video materijalu ispod možete da pogledate šta smo zabilježili.

Iz Republičke uprave za inspekijske poslove Republike Srpske za Infovezu su potvrdili da su vršene inspekcije kod privrednih subjekata „GLAS SRPSKI – TRGOVINA“ a.d. Banja Luka – kiosci „Minutica“ i „Fabrika duvana“ Banja Luka-kiosci „Lafka“  (nakon zatvaranja FD maloprodajni lanac „Lafka“ je u sastavu privrednog društva za maloprodaju „iNovine BH“ d.o.o).

U dijelu nadležnosti ovog organa, inspektori su kontrolisali zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, odmor, odsustvo, obračun i isplatu plata. Najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na raspored radnog vremena, prekovremeni rad,  obračun i isplatu prekovremenog rada, omogućavanje prava na sedmični odmor. U slučajevima gdje su utvrđene nepravilnosti inspektor je nalago da se iste otklone na način da se radno vrijeme uskladi sa zakonom, da se radnicima obračuna i isplati prekovremeni rad i da se omogući korišćenje sedmičnog odmora“, kazali su nam iz Republičke uprave za inspekijske poslove.

Kada je riječ o odgovornosti radnika zbog nastale štete ili manjka, Zakonom o radu propisano je da „…radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepažnje pričini materijalnu štetu poslodavcu dužan je da tu štetu naknadi“. Iz inspekcije poručuju da inspektor rada zakonom nema predviđene mehanizme da utvrđuje koje lice je izvršilo otuđenje tuđe stvari, odnosno krađu i pod kojim okolnostima, te da je to posao policije.

„Sam Zakon o radu nije ni predvidio mjeru koju bi inspektor mogao preduzeti u slučaju da radnik negira svoju odgovornost, jer isto iziskuje dokazni postupak u kojem bi radnik dokazivao svoje izjave. Upravo iz tog razloga Zakonom o radu je propisano da se na pitanja naknade štete pričinjene na radu ili u vezi sa radom koja nisu posebno uređena zakonom primjenjuju propisi o obligacionim odnosima, što podrazumijeva sudski postupak u kojem bi radnik dokazivao da nastala šteta nije prouzrokovana njegovom nepažnjom“, objašnjavaju iz Inspektorata.

Pravnik i direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka smatra da problem sa radnicima u kioscima je to da oni praktično nemaju iza sebe jaku pravnu zaštitu koja im može garantovati veću sigurnost.

Dejan Lučka

Poslodavci ih u dosta slučajeva doživljavaju kao subjekte koje je lako zamijeniti, a sama država ne želi da se snažnije stavi u njihovu zaštitu, kroz npr. propisivanje novih djelotvornih i posebnih mehanizama putem kojih bi oni mogli zaštititi svoja prava. Određeni mehanizmi postoje, ali oni takvi kakvi su, ne mogu u potpunosti da zaštite radnike i njihova prava. Zato i postoje kršenja njihovih prava, od tjeranja na prekovremeni rad, odnosno duže radno vrijeme i njegovo neisplaćivanje prema propisima, do onemogućavanja sedmičnog odmora“, objašnjava Lučka.

Što se tiče odgovornosti radnika zbog nastale štete ili manjka, Lučka tvrdi da bi prvo bi trebalo da se utvrdi osnov odgovornosti, da li ona postoji, pa se onda može pristupiti utvrđivanju visine štete.  Kako kaže,  na kraju se mora dokazati subjektivna odgovornost, koji su uslovi odgovornosti, kao i da li uopšte postoji postoji veza između namjernog ili krajnje nepažljivog činjenja radnika i nastale štete.

Ipak, nakon donošenja takve odluke, na radniku bi trebalo da bude da li će prihvatiti odgovornost, odnosno da li će prihvatiti da poslodavac od npr. njegove plate naplati štetu. Ukoliko radnik ne bi pristao na to, poslodavcu ostaje na raspolaganju da se obrati sudu“, objašnjava Lučka i dodaje da ako se između poslodavca i zaposlenog ne postigne sporazum o visini i načinu naknade pričinjene štete, o tome onda treba da odlučuje nadležni sud.

Iz Saveza sindikata Republike Srpske za naš portal kažu da oni ništa ne mogu da učine povodom ovog pitanja, jer radnici ova dva lanca kioska nisu njihovi članovi.

„Nakon što smo pažljivo pregledali naše internu bazu, uvidjeli smo da radnici o kojima govorite nisu našli članovi. Da jesu, njima bi svakako bila omogućena besplatna pravna pomoć, kao i drugi vidovi sindikalne borbe za koju se mi zalažemo“, istakla je Marijana Savić, stručni saradnik za odnose sa javnošću u SSRS.

Kako Infoveza nezvanično saznaje, većinski akcionar u „GLAS SRPSKI – TRGOVINA“ a.d. Banja Luka – kiosci „Minutica“ je sin pokojnog Željka Kopanje (poznat kao izuzetno blizak saradnik vrha SNSD-a, a naro;ito predsjednika ove stranke Milorada Dodika), a prihodi ovog subjekta tokom prošle godine premašili su 26 miliona konvertibilnih maraka. Prosječan broj radnika iznosio je 284.

iNovine su 2018. godine preuzele lance kioska Tobacco Press na području Federacije BiH i Lafka na području Republike Srpske i sa ukupno 540 prodajnih mjesta postale su najveći lanac kioska na teritoriju BiH. Ukupan prihod za prošlu godinu iznosio je vrtoglavih 100 miliona maraka.

Interesantno je da ni nakon više od mjesec dana otkako smo kontaktirali Lafku i Minuticu, odgovor od njih nismo uspjeli da dobijemo.

infoveza.com

Stefan Blagić
Autor/ica 25.9.2020. u 13:04