Apsolutno najprodavanija knjiga ovogodišnjeg Sajma knjige u Sarajevu je “Ja sam Zlatan Ibrahimović”

Povezani članci

• Nagrada za mlade muzičare
• Oskrnavljena džamija Pobrišće u Ljubuškom
• SDA u realnosti proizvodi podijeljeno društvo
• Ima li Zapad jednaku mistiku kao i Istok?
• SINDIKAT KANTONALNIH DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA SARAJEVO TRAŽI HITAN SASTANAK SA PREMIJEROM FBIH FADILOM NOVALIĆEM
• Enver Kazaz: IZETBEGOVIĆ I ČOVIĆ – GROBARI SVOJIH ETNOPOLITIKA

Za uspomenu, diplome za najbolji prevod i najbolje predstavljanje pisaca

Apsolutno najprodavanija knjiga ovogodišnjeg Sajma knjige u Sarajevu je “Ja sam Zlatan Ibrahimović” koju je sa švedskog preveo književnik Ševko Kadrić

Sajamsko okupljanje pisaca i prevodilaca iz BiH dijaspore 

U Sarajevu je od 18 – 23 aprila održan Sajam knjiga i učila a na njemu su se po osmi put okupili i Bosanski pisci po svijetu razasuti. Ovaj, više nego bilo koji drugi sajam je pokazao sav raskoš nastupa odgromne kulturološke snage koju ovaj prostordobija sa ljudima od knjige koji, sticajem nama poznatih razloga, žive daleko od Bosne. Oko desetak knjiga svjetskih autora donešeno je na ovaj sajam prevedenih na naš jezik, oplemenjivajući i prostor ali i dajući krila tim autorima da sa nama dolete i do Balkana. 

Goran Sarić iz Holandije je donio, ali lino doveo Geert Maka i njegovu svjetski poznatu knjigu “U Evropi”, Moja malenkost sa onima koji su u prevodu u zadnji čas pripomogli (i hvala im) dovela je senzaciju i najprodavaniju knjigu sajma, “Ja sam Zlatan Ibrahimović”, Osman Arnautović je preveo Marc Levyia i njegov roman “Eh, kad bi to bila istina”. Bilo je još prevoda i sa drugih jezka i drugih pisaca, ali i sa našeg jezika na druge, kojima ovdje više mjesta nećemo dati, ali hoćemo dvjelam publikacijama koje su u korice knjige sabrale, skupile književnike i njihova djela. Jedna je ponovljena i dopunjena publikacija: “KO je ko u BiH dijaspori – pisci” a druga zbirka pripovjetki “Vrijeme protiče otključano”. Prvu je priredilo i objavilo MInistarstvo za ljudska prava i izbjeglice u koju je skupilo 178 onih koji su ovom ministarstvu poslali svoje prezentacije o književnom stvaralaštvu. Čitam imena: Midhat Ajanović, Tanja Aličković, Mustafa Cico Arnautović, Osman Arnautović….Vinko Grubišić, Ante Matić, Enes Topalović, Zlatko Lukić, Igor Divković…. i tako sve dobroja gore spomenutog. 

Vrijedni Osman Arnautović je po drugi put,priredio zbirku pripovjetki bosanskih pisaca i u nju uknjižio 39 pripovjetki Arifa Ključanina, Edina Sarača, Zlatka Lukića, Safete Obhođaš, Velje Bosnića, Idriza Saltagića, Asime Ćosić Smajić, Linije Pavlović-Grgić, Denisa Dželića, Loris Gutić…. 

Od onih koji su se na Sajmu prestavili novim djelima idimo redoslijedom: Hadina Tahirović – Sijerčić sa roman “Rom ko grom”, dječiji pjesnici sa knjigom izabrane poezije, Šimo Ešić, Ismet Bekrić, Rajko Joličić, Jagoda Iličić, Šefik Husagić. Asima Smajić – Ćosić iz Francuske se predstavila sa knjigom “Oči od kristala”, Denis Dželić iz Danske sa romanom “Astralni letovi”, Edhem Trako iz Norveške sa romanom “Svjetlo povratka”, malenkost potpisanog je po prvi put na sajmu promovirala roman “Farbanje neba”, Predrag Finci sa knjigom “Osobno kao tekst”, Vladimir Pištalo je predstavio knjigu “Tesla, portret među maskama” u prevodu na češki jezik. Valerija Škrinjar – Tvrz je predstavila zbirku poezije “Bliskosti/iskanje blizine”, Zlatko Lukić iz Hrvatske je predstavio novu knjigu pripovjetki “Izgubljen ageneracija”, Safeta Osmičić iz Holandije zbirku poezije “Samačka soba u velegradu”, Saima Višić iz Švicarske knjigu “Tuđinci”, Ismet Bekrić je sa ekipom saradnika predstavio 14-ti broj Banjalučkih žubora, ali knjige Banjalučanina Sadika Beglerovića “Čaršija u Gornjem Šeheru” i Mehmeda Hadžiavdaka “Banjalučki golubovi”, Rifet i Nerma Bahrijagić i Alma Omeragić su sa engleskogpreveli i predstavili knjigu “Svjetska politička nauka neubijanja”, “Preporod” iz Hrvatske je predstavio sjajnu zagubljenu knjigu srpskog komediografa Branislava Nušića “Ramazanske večeri”, knjigu Filipa Mursel Begovića “Izbor iz mlađeg bošnjačkog pjesništva”, “Multimonolog” Senada Nanića, “Vtoglavica duše” Esada Jogića te su promovirani časopisi “Behar” i “Jurnal”, Milena Letić, Zeničanka iz Novog Sada se predstavila romanom “A kozna kosmo mi?” Vezuv Bašić iz Danske je predstavio knjige “Izbjeglička soba” i “U predvorju smrti”, Midhat Hodžić iz SDA-a se predstavio sa knjigom “Jedna mala noćna (banjalučka) muzika, a Svebor Delić iz Holandije sa poezijom “Buket srcoruža za Melidu”. 

Na kraju ovog javljanja nije moguće prikačiti sve ono što se dešavalo između promocija, dogovaranje, druženje, duhovno oplemenjivanje koje će se između dva sajma pretočiti u trag, paponovo promovirati nekom prigodom, nekim okupljanjem. Spas naših razasutih duša, ovog prostora pa i svijeta u cjelini, čini mi se da je upravo u tome, knjizi i istini u njoj zaključanoj koju treba otključavati, čitati.

Uz srdačan pozdrav iz Sarajeva  www.sevko.se

digitalne-knjige.com