Studija: Pada rejting 59 država zbog klimatskih promjena

Povezani članci

• UN-ov Zeleni fond prikupio 9.3 milijardi dolara
• Aarhus centar u BiH: Započeo projekat “ZAŠTITIMO NAŠE ŠUME!”
• Klimatske promjene ugrožavaju faunu okeana
• Bečka domaćinstva postaju autonomni proizvođači energije
• GI „JER NAS SE TIČE“ OTVORILA DIO DEPONIJE UBORAK PRED VIJEĆNICOM GRADA MOSTARA: HOĆETE LI SADA POSLUŠATI NAŠE ZAHTJEVE?
• Najveća plutajuća solarna elektrana u Evropi počinje sa radom ovog leta u Portugalu

foto: Leon Neal/Getty Images

Među analiziranim državama su Kina, Indija, Sjedinjene Američke Države i Kanada koje bi mogle očekivati povećane troškove.

Globalni neuspjeh u obuzdavanju emisija ugljika povećat će tokom sljedećeg desetljeća troškove servisiranja duga za 59 država, tvrdi se u studiji koja je istraživala ekonomski utjecaj klimatskih promjena na kreditni rejting, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.

Među analiziranim državama su Kina, Indija, Sjedinjene Američke Države i Kanada koje bi mogle očekivati povećane troškove, jer će im kreditna sposobnost pasti za dva stepena prema sistemu ocjenjivanja “prilagođenog klimi”, pokazalo je istraživanje objavljeno u magazinu Management Science.

“Naši rezultati potvrđuju tvrdnje da će odgoda zelenih ulaganja povećati troškove zaduživanja, a to će se pretvoriti u veće troškove duga”, rekla je istraživačica Patrycja Klusak o studiji koju su zajednički proveli Univerzitet East Anglia iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Univerzitet Cambridge.

Rastući troškovi duga bili bi samo jedan dodatni aspekt ukupne ekonomske štete koju već uzrokuju klimatske promjene. Osiguravatelj Allianz procjenjuje da će toplinski valovi već u ovoj godini globalnu proizvodnju smanjiti za 0,6 posto.

Pariški sporazum

Iako rejting agencije priznaju ranjivost ekonomija na klimatske promjene, do sada su bile oprezne u kvantificiranju tih rizika u svojim ocjenama.

Studija UEA/Cambridge primijenila je modele umjetne inteligencije na postojećim ocjenama S&P Globala, a zatim ih kombinirala s klimatskim ekonomskim modelima i S&P-ovim vlastitim procjenama rizika od prirodnih katastrofa kako bi se stvorile nove ocjene za različite klimatske scenarije.

Smanjenje rejtinga za 59 država proizašlo je iz “RCP 8.5” scenarija prema kojem emisije stalno rastu. Uporedno, 48 država doživjelo je sniženje rejtinga između januara 2020. i februara 2021. tokom previranja zbog pandemije COVID-19.

Ako se planeta uspije pridržavati ciljeva iz Pariškog klimatskog sporazuma, s temperaturama koje se održavaju ispod rasta od dva stepena, kreditni rejtinzi prema simulaciji ne bi imali nikakav kratkoročni učinak, već samo ograničene dugoročne učinke.

S druge strane, najgori scenarij visokih emisija do kraja stoljeća rezultirao bi višim globalnim troškovima servisiranja duga, koji bi se popeli na stotine milijardi dolara, pokazao je model.

Veća transparentnost

Rezultati istraživanja dolaze u vrijeme dok regulatori širom svijeta nastoje bolje razumjeti kolike se štete za ekonomije i globalni financijski sistem mogu očekivati od klimatskih promjena.

Prošlogodišnji dokument Evropske centralne banke tražio je veću transparentnost o tome kako će ti rizici biti ugrađeni u kreditne ocjene.

S&P je objavio da načela zaštite okoliša korištena u njegovim kreditnim ocjenama uključuju upućivanje na rizik ekonomske štete od klimatskih promjena i troškove povezane s njihovim ublažavanjem. Odbio je komentirati studiju UEA/Cambridge, navode agencije.

Fitch Ratings je pak istakao da njegov sistem “ESG Relevance Scores” uključuje faktore poput izloženosti utjecajima na okoliš kao jednu od komponenti u svojim procjenama.

balkans aljazeera.net