Između kineskog kredita i elektrane u BiH zakonske prepreke

Povezani članci

• Cut & Paste
• Studija: Nezakoniti podsticaji za ugalj bi mogli skupo koštati zemlje jugoistočne Evrope
• Svetislav Basara: Tuđin protiv predatora
• Snežana Čongradin piše Vuku Draškoviću: Prekinite rehabilitaciju Draže Mihailovića
• Posljedice izgradnje malih hidroelektrana u BiH (3): Austrijske MHE čiji rad sufinansiraju građani BiH posluju s gubicima
• Bitka za Vukovar

foto: reuters

Izgradnja novog bloka termoelektrane na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine ponovo je dovedena u pitanje. Garancija Vlade Federacije BiH za kinesko kreditno zaduženje ocijenjena je nezakonitom.

Vlada bh. entiteta Federacija BiH dala je u novembru 2019. godine garanciju Javnom preduzeću “Elektroprivreda BiH” da se zaduži kod kineske uvozno-izvozne banke (EXIM) kako bi izgradila Blok 7 u Termoelektrani Tuzla vrijedan 700 miliona eura.

Vijeće za državnu pomoć BiH donijelo je krajem juna odluku kojom je proglasilo nezakonitom garanciju za kreditno zaduženje.

Iz Vijeća su potvrdili za Radio Slobodna Evropa (RSE) da garancija, koju je potpisala ministrica financija FBiH Jelka Miličević, nije u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći BiH.

Ugovor o izgradnji Bloka 7 potpisan je 2014. godine s konzorcijem kineskih državnih kompanija “China Gezhouba Group Company” i “Guandong Electrical Power Design Institute” koji su izabrani za izvođače radova.

Da li će biti povučena garancija?

Vijeće za državnu pomoć nadležno je, među ostalim, za odobravanje programa državne pomoći i pokretanje istrage ukoliko postoje indicije da se nezakonito koristi.

Iz Vijeća za RSE ističu da su njihove odluke obavezujuće za sve davaoce državne pomoći u BiH. To uključuje i Vladu Federacije BiH, odnosno Ministarstvo financija Federacije BiH, koji su dodijelili garanciju za kineski kredit.

Garancija predstavlja instrument osiguranja u domaćem i međunarodnom poslovanju kojim banka jamči korisniku da će platiti iznos na koji garancija glasi, ukoliko glavni dužnik ne ispuni svoje obaveze.

Vijeće za državnu pomoć je u posljednje četiri godine dva puta razmatralo pitanje garancije za kredit namijenjen izgradnji Bloka 7 TE Tuzla.

Prvi put, 2018.godine, Vijeće je dalo “zeleno svjetlo” za garanciju. Isto tijelo je krajem juna donijelo odluku suprotnu prvobitnoj, odnosno da garancija nije u skladu sa zakonom. Vijeće je obnovilo postupak na insistiranje Energetske zajednice, tijela Evropske unije (EU) osnovanog ugovorom, čija potpisnica je i BiH.

Na zahtjev Energetske zajednice, ministarsko vijeće ovog tijela je 30. novembra proglasilo nezakonitom garanciju za kredit kineske banke.

Zaključeno je da nije izdata pod komercijalnim uvjetima, te da su prekršene odredbe Ugovora o Energetskoj zajednici koji “uključuje načelnu zabranu državne pomoći”.

Na potezu vlast Federacije BiH

Nakon posljednje odluke Vijeća za državnu pomoć, iz Energetske zajednice poručuju da je sada na potezu vlast Federacije BiH koja je dužna povući izdatu garanciju.

“Donošenjem ove odluke Vijeće je otklonilo kršenje Ugovora o osnivanju Energetske zajednice i osiguralo usklađenost sa pravnom stečevinom EU”, navodi se u saopćenju Energetske zajednice.

Dirk Buschle, voditelj pravnog odjela u Sekretarijatu Energetske zajednice, kaže da ova odluka ulijeva povjerenje da će evropsko pravo prevladati.

“Ispravljanjem svoje prethodne odluke, Vijeće za državnu pomoć nametnulo se kao vjerodostojan implementator propisa BiH i Energetske zajednice o državnim podrškama”, naveo je Buschle u saopćenju.

Po važećim propisima BiH, državna garancija ne predstavlja državnu pomoć ukoliko ne pokriva više od 80 posto zajma.

Istovremeno, prema pravilima EU o subvencijama u energetskom sektoru, državna garancija može biti dodijeljena u vrijednosti do 80 posto investicije. U slučaju Bloka 7 data je na stopostotni iznos, plus kamate i druge povezane troškove.

Ministarstvo bez informacija o osporenoj garanciji

Ministarstvo financija Federacije BiH nema odgovor koje korake će poduzeti nakon odluke Vijeća za državnu pomoć. Za RSE kažu da o toj odluci nisu zvanično obaviješteni.

Isto tvrdi i direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija koji kaže da zbog toga i ne može govoriti o detaljima odluke Vijeća.

“No, ono što vidimo ovako nezvanično je da su potpali pod pritisak. Pomalo je to neprincipijelno ako imamo dva različita stava istog Vijeća, po istom pitanju”, kazao je Andelija, referirajući se na odluku koju je Vijeće donijelo prije četiri godine.

U pripremne radove za izgradnju bloka 7, Elektroprivreda BiH investirala je oko 19 miliona maraka (9,7 miliona eura), nakon čega je, u jesen 2020, teren za gradnju predala kineskom partneru.

No, investicija je neizvjesna nakon što kineski konzorcij nije bio u mogućnosti ispuniti ugovorne obaveze da će instalirati kotao, turbinu i generator američke kompanije “General Electric”.

Krajem 2020. godine se General Electric povukao iz projekta, odnosno iz sudjelovanja u poslovima zasnovanim na uglju.

Kineski konzorcij potom je ponudio izmjenu dijela ugovora, prema kojem bi ključnu opremu sada isporučili kineski proizvođači sa evropskom tehnologijom ili licencom.

Šta će biti sa blokom 7?

Govoreći o sudbini izgradnje termobloka u Tuzli, direktor Elektroprivrede BiH ističe da Vlada i Parlament Federacije BiH moraju dati suglasnost za sve promjene koje se odnose na eventualno produženje, raskid ili izmjenu ugovora.

U međuvremenu, dobijen je izvještaj, navodi Andelija, ekspertske kuće iz Slovenije, koji se odnosi na izmijenjenu kinesku ponudu. Upućen je Vladi koja ga nakon razmatranja treba uputiti u Parlament Federacije BiH.

Kako saznaje RSE u Vladi Federacije BiH, o ovom izvještaju, kao i o odluci Vijeća za državnu pomoć, moglo biti raspravljano na idućoj sjednici.

Iz Bankwatcha, mreže nevladinih organizacija koje se, između ostalog bave, zaštitom životne sredine, navode da je krajnje vrijeme da se BiH okrene prema tehnologijama obnovljivih izvora energije, kao što su solarne i vjetroleketrane.

Pippa Gallop iz Bankwatch mreže nada se da će ova odluka označiti “početak kraja priče o bloku 7”.

“Vlada Federacije BiH ima pravo da prekine ugovor sa ‘Gezhoubom’, jer kompanija ne može dostaviti ugovorenu opremu. Odluka Vijeća je samo još jedan razlog da se ugovor raskine što prije”, navela je ona.

Pojasnila je da je garancija za kredit, nakon odluke Vijeća za državnu pomoć, bez pravne osnove i da mora biti povučena.

“Vjerujem da će i kineska strana prepoznati pravnu nesigurnost u garanciji bez obzira da li će je Vlada formalno povući ili ne”, ističe Gallop.

Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH, nevladine organizacije koja je upozoravala na štetnost izgradnje bloka 7, ističe da je odluka Vijeća za državnu pomoć potvrda da garancija nije u skladu sa domaćim i zakonima EU.

“Pitanje je šta će država uraditi, jer je to sad stvar za sudove. Da se ispita zašto neko svjesno krši zakone. Nema to veze s pitanjem uglja ili dnevnopolitičkom situacijom, nego o legalnosti procesa. To što naši lobisti to predstavljaju kao pritisak Evrope, također, nema veze. Pitanje je ko će i da li će iko odgovarati”, ističe Žiško.

Kineske kompanije su već ranije bile partner u projektima izgradnje termoelektrana u BiH, a jedna od njih je “Stanari“ u entitetu Republika Srpska (RS), koja je puštena u pogon 2016. godine.

U ovo termoelektranu investirano je oko 420 miliona eura, od čega je 30 posto uložila firma Energy Financing Team (EFT) koja je izgradila postrojenje. Ostatak je financiran kreditom Kineske razvojne banke i nekoliko komercijalnih banaka.

U Ugljeviku, na sjeveroistoku BiH, planirana je izgradnja termoelektrane Ugljevik III. U izgradnji bi trebali sudjelovati privatna poljsko-kineska kompanija Sunningwell International Limited i Kineska nacionalnom elektrotehničkom kompanijom.

Osim u termoelektrane, kineski investitori posljednjih nekoliko godina pokazuju interes i za izgradnju hidroelektrana i vjeroelektrana.

U novembru 2020. godine BiH je potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan. Tim dokumentom zemlje regije obavezale su se da će povećati udjel u obnovljive izvore energije i postupno ukidanje subvencija za ugalj.

Zbog projekta Bloka 7, Energetska zajednica je u decembru 2020. godine uvela sankcije BiH, uz upozorenje da se gradnjom novih termoelektrana u BiH odstupa od politike EU o dekarbonizaciji Evrope.

RSE