O nasilnom vraćanju migranata u Hrvatskoj: Nezavisni monitoring u policijskoj pratnji
Povezani članci
foto: reuters
Nevladin sektor u Hrvatskoj upozorava da je upravo objavljeni godišnji izvještaj nezavisnog nadzora postupanja policije prema neregularnim migrantima pokazao sve manjkavosti tog sustava.
Nezavisni monitoring ustanovljen je nakon brojnih upozorenja nevladinih udruga o nezakonitom i nasilnom ponašanju hrvatske policije na granici.
U Centru za mirovne studije tvrde kako izvještaj za razdoblje od lipnja 2021. do lipnja 2022. godine, pokazuje kako je taj mehanizam i napravljen tako da će vrlo teško pronaći kršenje prava migranata na granicama.
“Većina pushbackova [nasilna vraćanja ljudi preko vanjskih granica EU] i drugih teških kršenja ljudskih prava izbjeglica i drugih migranata unazad šest godina se u više od 90 posto prijavljenih slučajeva dogodila na ‘zelenoj granici’ Republike Hrvatske”, upozorava za Radio Slobodna Europa (RSE) pravnica u Centru za mirovne studije, Antonija Pindulić.
“S obzirom da Nezavisni mehanizam nema pravo neometanog i nenajavljenog pristupa ‘zelenoj granici’, on je lišen same mogućnosti da tamo nađe kršenja ljudskih prava”, ističe ona.
Nezavisni mehanizam obavio je 20 promatranja, od toga 17 nenajavljenih. Pet promatranja bilo je na “zelenoj granici”, ali redovito uz nazočnost i vođenje od strane policije.
“Ako Nezavisni mehanizam želi provoditi nadziranje na ‘zelenoj granici’, mora taj posjet prethodno najaviti tijelu koje mora nadzirati, dakle MUP-u (Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske). A kada dođu u posjet, onda to rade u pratnji MUP-a i po uputama MUP-a, dakle tijela koje trebaju nadzirati”, ukazuje pravnica na postojeće rješenje.
Zato su i jedina dva slučaja prisilnog vraćanja neregularnih migranata o kojima govori izvještaj Nezavisnog mehanizma monitoring onaj o kojem su doznali iz medija – iz dramatičnog izvještaja o nasilju hrvatske policije nad migrantima što ga je prikazala RTL televizija.
Za drugi su saznali od same policije – “nedopuštena odvraćanja u minski sumnjivim područjima u izoliranim slučajevima”, i to zbog “pogrešnog tumačenja relevantnih propisa” od strane policije, navodi se u izvještaju.
Izvještaj, u dijelu u kojem govori o poteškoćama na koje nailaze migrant, vrlo lapidarno navodi i izjave neregularnih migranata da su bili nasilno protjerivani s granice, da su bili izvrgnuti nasilju od strane osoba obučenih u crno i sa “fantomkama” na glavi.
“Ali to je obrađeno u dvije rečenice, nije se išlo dublje istraživati o kakvim se povredama tu radi, i to je svedeno na ‘poteškoće’ s kojima se migrant susreću , iako je upravo to razlog zbog kojeg je cijeli mehanizam i postavljen”, podsjeća Antonija Pindulić.
Policija i tumačenje propisa
Vrlo je zanimljiv način kako izvještaj opisuje kako to policija pogrešno tumači relevantne propise.
Policija tvrdi da migranti znaju da hrvatska policija ne kontrolira granicu u minsko sumnjivim područjima, policijski službenici ne provode fizički nadzor nad minski sumnjivim područjima te iskorištavajući upravo tu okolnost na tim opasnim da zato upravo na tim mjestima pokušavaju ući u Hrvatsku, a kada ih zatekne hrvatska policija tvrde su ušli na hrvatski teritorij i traže azil.
“No, tumačenje je granične policije kako zapravo nisu ušli u hrvatski teritorij, obzirom da navedena područja nisu ‘pod faktičnom vlašću RH (Republike Hrvatske)’, već ih se odvraća od prelaska/ulaska, i to na način da ih se vraća nazad na bezopasnim lokacijama, a bez utvrđivanja radi li se doista o izbjeglicama zaštićenima od refoulementa već od trenutka kada se izbjeglica nađe pod jurisdikcijom RH, a kamoli na njezinu teritoriju što je ovdje nedvojbeno slučaj”, navodi se u godišnjem izvještaju Mehanizma.
‘Mehanizam odradio velik posao’
Izvršni direktor Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt od siječnja vodi Koordinacijski odbor Mehanizma. On u izjavi za RSE kaže kako su unutar mandata, što im ga je odredio Sporazum potpisan s MUP-om, odradili velik posao.
“Velik dio našeg posla odnosi se na administrativne procedure koje definiraju kvalitetu sustava azila u Hrvatskoj, tako da je izlazak na ‘zelenu granicu’ bio samo jedan segment naših aktivnosti. I nikako ne mogu prihvatiti da nas se svodi na to da smo mi ti koji trebamo sakriveni u grmlju čekati da netko od hrvatskih policajaca primijeni prekomjernu silu ili nekome ne dopusti ulazak u Republiku Hrvatsku”, odgovora Markt na kritike nevladinog sektora.
“To nije posao Mehanizma i svi oni koji su to tako doživjeli ili nisu vidjeli Sporazum ili su usmjereni u nekom uskom pravcu, što definitivno nije viđenje članova Mehanizma”, dodaje Markt.
‘Najviše ocjene’ za suradnju MUP-a i Mehanizma
Izvještaj konstatira kako je “utvrđeno da policijski službenici u većini slučajeva postupaju prema migrantima sukladno propisima uvažavajući najviše standarde” i da se suradnja MUP-a sa Mehanizmom može ocijeniti “najvišim ocjenama”.
Navodi se MUP, koji kaže kako odvraćanje vrši dok se osobe ne nalaze na području Republike Hrvatske, a da pripadnicima ranjivih skupina pruža pomoć i zaštitu.
Prema izvještaju, na poslovima zaštite granice bilo je uz pripadnike granične policije angažirano i 6.876 pripadnika interventne policije.
Izvještaj navodi i da su ograničenja Mehanizma – zadani broj monitora, nemogućnost pristupa “zelenoj granici” i nemogućnost pristupa informacijskom sustavu MUP-a.
Sedmero migranata stradalo
MUP od lipnja prošle godine Mehanizmu dojavljuje svoja postupanja prema neregularnim migrantima, pa su od 8.6.2021. do 2.6.2022. predstavnicima Mehanizma dojavljena 94 slučaja postupanja policije prema grupama migranata na vanjskoj granici.
Za zdravstvenu zaštitu migranata u 2021 utrošeno je nešto preko 3,5 milijuna kuna, a u 2022 od siječnja do travnja 1,5 milijun kuna.
U 2021. je 15 neregularnih migranata smrtno stradalo pri pokušaju ulaska u Hrvatsku – sedam se utopilo, četvero je poginulo u prometnim nesrećama, jedan od mine, jedan od pothlađenosti i izgladnjelosti i dva od plućnih bolesti.
U prvih šest mjeseci ove godine stradalo ih je sedmero – četvero se utopilo, jedan je stradao u prometu, jedan je umro od pothlađenosti i neishranjenosti, i za jednog u trenu dovršavanja izvještaja nije obavljena autopsija.
Izvještaj se zaključuje preporukama među kojima je i prijedlog da se predstavnicima Mehanizma omoguće nenajavljene posjete “zelenoj granici”, da im se dopusti “određeni broj” uvida u informatički sustav MUP-a vezano uz teme i aktivnosti uz rad Mehanizma, kao i da se iznova razmisli o kamerama na policijskim odijelima, što je praksa u velikom broju zemalja.
O Mehanizmu – ukratko
Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite formiran je pred nešto više od godinu dana, nakon brojnih pritužbi neregularnih migranata da ih hrvatska policija nasilno vraća u Bosnu i Hercegovinu, premlaćuje ih, oduzima im ili uništava mobitele.
Na to su upozoravali i međunarodni faktori, kao i pučka pravobraniteljica.
Članovi su Akademija medicinskih znanosti Hrvatske , Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Centar za kulturu dijaloga, Hrvatski Crveni križ i kao nezavisna ekspertica prof. dr. sc. Iris Goldner Lang.
Hrvatska je i dalje jedina članica Europske unije, koja je na vanjskim granicama i koja ima takav nezavisni mehanizam monitoring postupanja policije prema neregularnim migrantima.