Biserko: BiH kao najveća žrtva rata davno trebala dobiti kandidatski status u EU

Povezani članci

• Draško Luković: Brutalna stvarnost
• Od Pehara do Grbavice
• Preminuo Dušan Duda Ivković, jedan od najvećih košarkaških trenera svih vremena
• Parlament BiH treba da istražuje kako je ispario novac iz poslijeratne pomoći
  OBNOVA KAO PLJAČKA
• Ne otpadu iz NE Krško
• U BiH je na snazi neofašizam, prikriveni fašizam, fašizam bijelih košulja

Foto: Medija Centar Beograd/Arhiv

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, jedna je od potpisnica pisma, tačnije, apela kojeg će danas uputiti Briselu, SAD-u i NATO-u predstavnici i predstavnice civilnog društva zemalja regiona, a koje se odnosi na pridruživanje/članstvo zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Za N1 je govorila o toj temi navodeći da je Bosna i Hercegovina trebala dobiti davno taj kandidatski status s obzirom na to da je bila najveća žrtva rata.

Biserko je kazala da je shodno situaciji u Ukrajini na koju je Rusija izvršila invaziju, ovaj apel fokus imao na sigurnosnom aspektu zapadnog Balkana.

“Mislim da je to najmanja mjera koju oni u ovom trenutku mogu donijeti pogotovo kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, prosto je nepravedno da se te dvije zemlje toliko dugo drže ‘na repu’, a isto tako i Bosna i Hercegovina koja je bila najveća žrtva u ovom ratu i ona je trebala davno dobiti status kandidata. Znamo da je dobijanje samog statusa više tehničke prirode, ali u svakom slučaju, ima jedan psihološki efekat na čitav region. To je jedna simbolična akcija koja otvara tu perspektivu, ali do nje se treba itekako potruditi i to je nešto što je na dugom štapu za zapadni Balkan”, navela je Biserko.

Smatra da EU mora biti mnogo angažovanija u regionu.

“Po mnogim aspektima, a ne samo dodjeljivanjem tog statusa kandidata zato što po prirodi stvari to nije nekako obećavajuće ukoliko Evropska unija i komisija nisu dubinski angažovane u same procese unutar tih zemalja. To se sve manje-više svodilo na posmatranje, a ne aktivno učestvovanje. I druga stvar jeste ozbiljno angažovanje oko korupcije u regionu koja ga na neki način cijelog drži kao taoca i sprečava društvo da bude mobilnije”, rekla je Biserko.

Navela je da s obzirom na okolnosti u kojima danas živimo, ovaj proces koji dugo traje nije bio primijenjen, kako kaže, za sve ostale članice poput Rumunije i Bugarske, ali ni mediteranske zemlje svojevremeno.

“Postoji čitav niz sporazuma koji garantuju postojeće granice u Evropi koje su sada dovedene u pitanje barem u jednom dijelu Evrope. Prema tome zapadni Balkan koji je stalna meta i destabilizirajući element EU bi morala imati osjećaj za donošenje te odluke o kandidatskom statusu čisto zbog tog psihološkog aspekta, tu govorimo i o BiH. To njih mnogo ne košta, ali psihološki i simbolički ima veliki značaj”, istakla je Biserko.

Govorila je i o odnosu Srbije prema Rusiji, a u kontekstu trenutnih dešavanja u Ukrajini.

“Činjenica jeste da je historijski Srbija bila vezana za taj ‘mit o Rusiji’, međutim, nikada nije bila jedna ovakva vrsta histerije koja se očituje ovih dana u Srbiji u pogledu Rusije kao što je to sada i to je proizvod te antinatovske i antizapadne kampanje koja traje deset godina. Došlo je do rusifikacije srpskog nacionalizma da Rusija svugdje slovi kao dio tog novog identiteta srpske države. To se očituje kroz razne gestove koje Rusija ovdje čini”, poručila je Biserko.

Podsjetimo, predstavnici i predstavnice civilnog društva zemalja regiona uputit će, prema saznanjima N1 televizije danas apel zvaničnom Briselu, SAD-u i NATO-u u kome ističu da je pridruživanje zapadnog Balkana Evropskoj uniji geopolitička i geostrateška neminovnost s obzirom na stalne pretenzije Rusije da ovaj region destabilizuje.

Među potpisnicima ovog pisma nalaze se, između ostalih i bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Vesna Pusić i Zlatko Lagumdžija, univerzitetski profesori Husnija Kamberović, Nerzuk Ćurak i Ivo Komšić, predstavnici iz organizacija civilnog društva regiona – Štefica Galić, Sonja Biserko i drugi.

Potpisnici pisma koje će biti upućeno očekuju da budućnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine ne zavisi od politike Beograda koja, kako su naveli, neometano dvije decenije integriše bh. entitet Republiku Srpsku (RS) na svim nivoima (ekonomskom, kulturnom, obrazovnom i informativnom).

Prema njihovim riječima, EU i SAD, osim suzbijanja korupcije i radikalne nacionalne politike, trebalo bi da ohrabre objedinjavanje obrazovnog i kulturnog prostora, kako bi se uz partikularne posebnosti gradio i bosanskohercegovački identitet.

N1