Saslušanje u pravnom odboru SAD: Manevar izbjegavanja

Povezani članci

• Dogovor o povlačenju oružja u Ukrajini
• U Grčkoj pobuna protiv novog poreza na imovinu
• Šta čini dobro društvo?
• Sud: SAD ima pravo na zaradu od Snowdenove knjige
• Europska komisija poziva na rješenje zdravstvenih pitanja izbjeglica
• Orbán izazvao bijes komentarima o ‘miješanju rasa’ u Europi

Amy Coney Barrett napušta salu za saslušanje: Puno govoreno, malo rečeno – Foto: Samuel Corum/POOL/EPA-EFE/Shutterstock

Republikanci žele da Amy Coney Barrett imenuju na Vrhovni sud kao naslijednicu Ruth Bader Ginsburg. Oni pokušavaju da kandidatkinja djeluje umjereno. Ipak ona je poznata po svojim jednoznačnim pozicijama.

Piše: Valerie Höhne – 14.10.2020.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Amy Coney Barrett je uljudna. Nije previše glasna. Ovoga dana ona puno govori ali malo otkriva. Barrett je kandidatkinja američkog predsjednika Donalda Trumpa za mjesto sudije na Supreme Courtu, vrhovnom sudu SAD. Ovoga tjedna ona odgovara na saslušanju u pravnom odboru u Senatu.

Ona treba naslijediti Ruth Bader Ginsburg, liberalnu ikonu koja je važila kao borac za ženska prava i koja je umrla prije nekoliko tjedana. Situacija je izuzetna: Još prije nekoliko godina republikanci su rekli da ne žele postavljati kandidata za Supreme Court u izbornoj godini. Sada su se predomislili.

Sada žele Barrett potvrditi kao sutkinju na Supreme Court još prije izbora 3. novembra. Time bi sud otišao još više u desno jer bi šest od devet sudija bili konzervativni.

Demokrati se boje umanjivanja prava manjina

Kod  demokrata postavljanje Barrett izazviva ljutnju i više od toga: Oni kroz njeno nominiranje vide u opasnosti prava žena, homoseksualaca, lezbejki, biseksualaca i transrodnih osoba i vjeruju da bi Barrett mogla oboriti “Affordable Care Act”, zdravstvenu reformu ranijeg predsjednika Baracka Obame. Upravo o Obamacare Vrhovni sud raspravljaće samo tjedan nakon predsjedničkih izbora.

Saslušanje se u utorak odužilo, Barrett je bila više od devet sati ispitivana od 22 člana pravnog odbora. Radilo se prije svega o Obamacare. Jedan za drugim demokratski senatori su pokazivali slike ljudi, koji ukidanjem zdravstvene reforme ne bi više bili u mogućnosti da plate životno važne lijekove. Govorili su o djeci, starim, bolesnima.

Kamala Harris, kandidatkinja demokrata za potpredsjednicu nabrojala je ko bi posebno patio: Preko 100 miliona Amerikanaca morali bi platiti više za svoje osiguranje ili bi izgubili to osiguranje, rekla je Harris. Posebeno bi bili pogođeni crni Amerikanci i drugi People of Color. 135 miliona Amerikanaca oslanja se na “Affordable Care Act”, jer su već imali oboljenje i osiguranja ih više ne bi morala prihvatati, ako bi se ukinula zdravstvena reforma.

Da li će Barrett, koja je trenutno sutkinja na saveznom sudu, konsekvence njenih odluka za Amerikance uključiti u svoj sudski proces, pitala je Harris. „To je dio odluke u svakom slučaju“, rekla je Barrett. Da li bi ona imala na umu konsekvence i kod odluke o zdravstvenoj reformi? „Senatorko, da bi ispitali kako će rezultat uticati na sučeljavanje partija, je dio pravnog procesa odlučivanja i ja ću u tome i dalje učestvovati prema svome najboljem znanju“, rekla je Barrett.

Barrett je preispitivala stare odluke Vrhovnog suda

Šta zvuči jednoznačni ipak nije tako jasno. Barrett je 2017. u jednom eseju preispitivala jednu odluku Vrhovnog suda da se reforma zdravstva ne ukine. Ona je pisala da je sudija John G. Roberts jr. preuveličao „prihvatljivo značenje“ zakona da bi ga spasio. Barrett je odbila odgovoriti na sva pitanja o njenom sadašnjem stavu prema zakonu pozivajući se na ranije nominirane koji također nisu dali jasno stanovište o ovoj spornoj temi.

Mike Crapo, republikanski senator, pokušao je makar da otvori jedan novi pravac. Barrett je u ljeto učestvovala na jednom “Mock Trial”, fiktivnom sudskom postupku za studente, koji je obrađivao pitanje reforme zdravstva. Crapo je pitao kako je tamo odlučila. Barrett je rekla da je podržala varijantu u kojoj bi mali dio reforme bio proglašen neustavnim ali bi glavne komponente ostale nedirnutim. Međutim to „ne treba vrednovati kao signal“ niti na Trumpa niti na nekoga drugog.

Trump je u prošlosti rekao da će Obamacare biti srušena sa sudijama koje on imenuje jer će oni donijeti „ispravnu odluku“. Barret je nekoliko puta ponovila da Trump sa njom o tome nije razgovarao. „Ja nisam napravila nikakvo obećanje niti dil niti tako nešto“, obećala je ona odboru.

Šta misli Barrett o pravu na pobačaj?

Nije samo njen stav prema zdravstvenom osiguranju ostao maglovit. Barrett je katolkinja i pobožna. Ona se u prošlosti više puta izjasnila da pravo na pobačaj u SAD treba ograničiti. Prije više godina, dok još nije bila sutkinja, potpisala je odgovarajuća pisma. Demokrati i grupe za građanska prava boje se sada da bi Barrett mogla zajedno sa ostalim konzervativnim sudijama pokušati jako ograničiti pravo na pobačaj ili ga čak ukinuti. Njen stav kao sutkinje Barrett, uprkos čestih pitanja, nije htjela otkriti.

Još nešto zabrinjava demokrate: Oni vjeruju da bi Trump mogao nakon izbora pokušati osporiti rezultat. Više puta senatori su Barrett pitali da li se ona zbog pristranosti distancirala od takvog slučaja. Barrett je obećala da će se preispitati ali opet nije dala nikakvo obećanje.

Jedan izvadak:

• „Vjerujete li da bi se svaki predsjednik nedvosmisleno i odlučno trebao založiti za miran prenos moći?“ pitao je senator Cory Booker (demokrati).
• „Sada, senatore, to izgleda da me malo uvlačite u pitanje da li je predsjednik rekao da on svoj mandat neće mirno prepustiti. Pošto je to trenutno politička kontroverza, htjela bih se držati mimo toga i neću dati svoje mišljenje“, odgovorila je Barrett.

Emocionalno je djelovala samo jednom. Barrett ima sedmoro djece, dvoje njih su crni. Kada je ona sa njima razgovarala o nasilnoj smrti George Floyda plakala je sa svojom starijom kćerkom Vivian. “Moja djeca su do sada imala prednost da su rasla u čahuri u kojoj nisu bila izložena mržnji i nasilju. I to da je Vivian primijetila da bi njen brat ili sinovi, koje će možda imati jednoga dana, mogli biti izloženi takvoj brutalnosti je razgovor koji vodim u našoj porodici”, rekla je ona a njen glas je podrhtavao.

Ipak bila je suzdržana i nije imenovala sistemski rasizam u američkom pravnom sistemu. Tek nakon više pitanja Bookera Barrett je rekla da u sistemu postoji „indirektna pristranost“.

Pravni odbor bi prema željama republikanaca trebao Barret još ovoga tjedna imenovati za sutkinju. Bilo bi čudo ako bi demokrati našli put da ovo spriječe u senatu koga vode republikanci.

spiegel.de