Sekularizacijom protiv segregacije

Povezani članci

• Mitovi i stvarnost
• Pet boraca Vojske Republike Srpske optuženo za ratne zločine u Rogatici
• Umbrella: Sraman i nedopustiv napad na Vukelića i novinare
• Ante Tomić: Karamarko je izgubljeni Franjin sin
• Trajekt “Bartol Kašić” udario u obalu u luci Rogač
• JEDINI SPAS

Legenda kaže da je na granici Izraela sa Libanom, tzv. stijenskom masivu Rosh HaNikra, Bog rekao Mojsiju da dokle god vidi prema jugu, to je jevrejska zemlja. Teško je izmjeriti vidljivost, ali vrlo vjerovatno seže sve do Egipta. Iz ovog „božijeg obećanja“, militaristički Cionisti si uzimaju pravo ugnjetavanja drugih, jednako domicilnih u Izraelu. Kako proturiječiti ako je Bog rekao?

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, Mustafa Cerić, je u obraćanju vjernicima, u Blagaju kod Mostara, više puta povukao paralelu sa Izraelom. Između ostalog je rekao da se Bošnjaci, poput Jevreja, nakon što ih je zmija ujela, boje i guštera, te da, kao što je Izrael jevrejska sveta zemlja, Bosna i Hercegovina je „naša“ sveta zemlja, jer „Bog nam je tako garantirao“.

Pogrešno i opasno je povlačenje paralele sa Izraelom. Kao što Jevreji prečesto zaborave prava Arapa (Palestinaca) na istu zemlju, čini se da reis Cerić zaboravlja  da je Bosna i Hercegovina također i zemlja ljudi drugačijih uvjerenja od njegovih, sekularna država tri konstitutivna naroda i „ostalih“ građana, kojima ovozemaljski, ustavni zakoni, garantiraju jednaka prava na cijeloj teritoriji BiH. Dakle i u Kantonu Sarajevo.

Upravo je odluka ministra obrazovanja Kantona Sarajevo, Emira Suljagića, o isključenu vjeronauke iz proračuna prosjeka ocjena, imala za cilj izjednačiti svu djecu pred zakonom, bez obzira na vjersko, ili nacionalno opredjeljenje.

Zapaljivi govor u Blagaju, šovinističkim porukama i tonalitetom budi sjećanja iz mračne prošlosti, najblaže bi se mogao opisati kao nemoralan. Kako drugačije opisati optužbe na račun Suljagića da ovim čini prvi korak ka ukidanju džamija(?), ili podmetanje njemu, koji je preživio genocid u Srebrenici, u kojem je izgubio brojne članove familije, kako od Sarajeva pravi Srebrenicu…

Reisov opis predsjednice HO, Vere Jovanović, kao služavke onima koji mrze muslimane, govori o suštini svjetonazora govornika. I kao da sve to nije dovoljno zaprijetio je „sarajevskim ljetom“, po uzoru na revolucije u arapskom svijetu, tzv. „arapsko proljeće“, ukoliko ministar ne povuče odluku.

Procjenjujući raspoloženje Sarajlija, zaključujem da bi vrlo vjerovatno tokom „sarajevskog ljeta“, gospodinu Ceriću bilo najtoplije.

Religija i vjeronauka u obrazovnim sistemima

Odluka za ocjenjivanjem vjeronauke u Kantonu Sarajevo opisno, je pokrenula debatu o mjestu religije u javnim školama. Slične debate su se vodile i još uvijek se vode, u naprednijim sekularnim društvima od našeg. Kako bismo pronašli najbolji model organizacije religijskog obrazovanja, korisno je sagledati regulacije u nekim evropskim zemljama i Americi.

Švicarska

Švicarska je na osnovu unutrašnje organizacije  i heterogenosti stanovništva, država koja ponajviše sliči Bosni i Hercegovini. Dvadeset i šest kantona, četiri različita jezika, po 40% katolika, 30% protestanata i 20% pripadnika drugih religija i ateista, uzrokuju različite modele religijske edukacije. Školstvo je u nadležnosti kantona, pa i podučavanje religije varira u zavisnosti od kantonalnih zakona. Većina kantona nema klasičnu vjeronauku u školama, pa se vjerska naobrazba svodi na predmete poput „Istorija i kultura religija“, „Religija i društvo“, „Religija i etika“, ili kao zamjenski predmet samo  „Etika“. Ovi predmeti su uopšteni i odnose se na sve svjetske religije, iako pojedini kantoni još uvijek pružaju mogućnost podučavanja konkretne religije predmetom „Religija“.

Slična je situacija sjeverno i istočno od Švicarske, u Njemačkoj i Austriji, dok je na jugu i zapadu dosta drugačije.

Italija

Iako je zakonom iz 1984. godine u Italiji, katoličanstvo prestalo biti zvanična državna religija, kohezija religije i države je slična balkanskim prilikama. Religijska edukacija se nudi još u predškolskom uzrastu, uz mogućnost alternativnih aktivnosti za djecu čiji roditelji žele drugačije.

Dvadesetih godina prošloga stoljeća je u Italiji donesen zakon o postavljanju križeva u svim javnim ustanovama, uključujući obrazovne, a isti zakon je Vrhovni Sud Italije potvrdio 2006. godine. Iako je Sud za ljudska prava u Strassbourg-u u pojedinačnim parnicama presudio da isticanje križa u javnim ustanovama kršenje vjerskih prava, zakon se još uvijek strogo primjenjuje, zbog čega se dešavaju bizarni sudski procesi. Sudija Luigi Tosti je osuđen na sedam mjeseci zatvora jer je odbio raditi u sudnici sa istaknutim križom, dok je predsjednik „Italijanske Muslimanske Unije“ Adel Smith, osuđen na osam mjeseci zatvora, jer je izbacio križ iz sobe svoje majke u bolnici.

Francuska

Za razliku od Italije i drugih susjednih zemalja, Francuska je u potpunosti organizovana na principima sekularnosti, razdvajanjem religije i države. Pojam „la laïcité“ (sekularizam) se smatra jednim od temeljnih principa koje je u francusko društvo ugradila revolucija. Na istom principu je ustanovljen i obrazovni sistem, zakonom iz 1881. godine. To podrazumjeva apsolutnu religijsku odsutnost iz školskih ustanova. Tek u novije vrijeme, radi boljeg međukonfesionalnog razumijevanja uslijed imigracije velikog broja nekršćanskih vjerskih skupina, te zbog jačanja konzervativne desnice (Sarkozy poziva na reformu obrazovanja koja bi uključila uvođenje vjeronauke), pojedine škole u Francuskoj nude dopunske časove „Istorije Religije“, ili neke oblike vjeronauke.

U odnosu na Italiju, Francuska predstavlja drugu krajnost koju mnogi klerici opisuju kao državni ateizam. Naime, u francuskim javnim ustanovama je zabranjeno isticanje vjerskih obilježja, što podrazumjeva i obrazovne ustanove. U obrazovnim institucijama je također zabranjeno učenicima i studentima isticanje vjerskih obilježja, što mnogi francuski muslimani doživljavaju atakom na sopstvena vjerska prava.

Sjedinjene Američke Države

Uprkos  Prvom i Četrnaestom Amandmanu Ustava SAD-a, koji garantuju vjerske slobode (1.) i vjerska civilna prava( 14.) svakom građaninu, brojni su primjeri nesekularnosti američkog društva – zakletva nad Biblijom (posljednjih godina se to pravilo modifikovalo pa se dopušta i drugačije), kao i svaka druga zakletva koja sadrži slogan „Pod Bogom“(Under God), ili papirnate novčanice i kovanice sa natpisom „U Boga vjerujemo“(In God We Trust).

Iz  javnih obrazovnih i predškolskih ustanova su izbačeni svi oblici „kreacionističke teorije“, te u istima nema religijske edukacije. Zato su aktivne brojne privatne i vjerske škole koje pružaju mogućnost izučavanja određenih religija, dok učenici javnih obrazovnih institucija, priliku vjerske naobrazbe imaju putem tzv. „nedjeljnih škola“.

Segregacija u BiH

Vratimo se na kraju u Bosnu i Hercegovinu. Vjeronauka u školama je samo dio većeg problema, kojeg čine tri odvojena obrazovna sistema. Trenutno u Bosni i Hercegovini djeluju tri odvojena sistema obrazovanja, koji manjinsku djecu neminovno stavljaju u nepovoljan, nejednak položaj, ne samo vjeronaukom. Ispravna odluka ministar Suljagića za zakonskim izjednačavanjem djece, bi trebala pokrenuti i širu polemiku, o segregaciji putem „dvije škole pod jednim krovom“ i opasnim falsifikacijama u istorijskim udžbenicima.

Kao mješovita višenacionalna i višekonfesionalna država, Bosna i Hercegovina si ne može dozvoliti tri nesekularna odvojena modela poput italijanskog, niti bi bilo dobro u potpunosti zabraniti sva vjerska, privatna obilježja, kao u Francuskoj. 

Možda je, kao nigdje drugo na svijetu, u školstvu ove države potreban zajednički obligatorni predmet o svjetskim religijama. To bi značilo izgradnju zdravijeg društva iz temelja, kako bi nove generacije bolje upoznale vršnjake druge vjere, s kojima dijele isti životni prostor i budućnost.

Dug je put pred nama i ovo je samo početak debate koja nipošto ne vodi, kako to reis Cerić zlobno imputira, ukidanju vjerskih objekata i religije, već prema državi jednakih prava i mogućnosti svakog građanina, na cijelom teritoriju, bez obzira na vlastita uvjerenja i opredjeljenja.