Haotični predsjednički izbori u Poljskoj

Povezani članci

• Afganistan: 140 vojnika poginulo u napadu talibana
• UN: Sjeverna Koreja razvijala nuklerani program i kršila sankcije
• Dopisnik Radija Slobodna Evropa ubijen na jugu Avganistana
• Novi talas levice u Latinskoj Americi
• Najveće neprijateljstvo prema elitama osjećaju Francuzi
• Izrael: Deseci pregaženih prilikom meteža na hodočašću

Do planiranog datuma predsjedničkih izbora u Poljskoj ostalo je tek nekoliko dana i do srijede uvečer nije bilo izvjesno da li će biti održani u nedelju 10. maja, kao ni na koji način, pošto vladajuća partija želi da se glasanje brzo održi dok aktuelni predsednik Andžej Duda uživa podršku, pa su predlagali i glasanje poštom iako je to pratkično i zakonski bilo teško izvodivo, pišu svjetski mediji dodajući da je na kraju ipak odlučeno da se datum izbora pomjeri.

Izborni zakon kao oruđe

Glasanje na izborima tokom pandemije težak je izazov, što su pokazale 52 zemlje koje su se zbog korona virusa odlučile da odgode državne ili lokalne izbore. Poljska je jedna od rijetkih zemalja koja je insistirala na održavanju izbora, a kombinacija zastrašujućih logističkih izazova i neskrivenih pokušaja vladajuće stranke da okrene situaciju u svoju korist ozbiljno narušava povjerenje u taj proces, ocjenjuje Forin polisi (The Foreign Policy) dodajući kako poljsko iskustvo nudi vrijedne lekcije za demokratije širom svijeta koje planiraju održati izbore ove godine.

Mjesec dana prije zakazanih izbora, 6. aprila, vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) usvojila je preko donjeg doma parlamenta, Sejma, prijedlog zakona kojim se odobrava glasanje putem pošte tvrdeći da je to jedini način da se izbori održe na vrijeme. Prijedlog zakona usvojen je nakon značajne polemike oko njegovog sadržaja i u suprotnosti je s ustavnom odlukom suda kojom se zabranjuju promjene izbornog zakona manje od šest mjeseci prije glasanja, napominje Forin polisi.

PiS je odlučio sprovesti izbore jer je njen vjerni saveznik, sadašnji predsjednik Andžej Duda, prema anketama, u prednosti. Senat, gornji dom u kojem opozicija ima većinu, spriječio je usvajanje zakona o glasanju poštom, koristeći svoj zakonski mandat od 30 dana za raspravu o toj mjeri. No, vlada je zanemarila postupak, naloživši državnim i lokalnim vlastima da prebace podatke o identifikaciji birača na poljsku poštansku službu i da započnu pripremu i štampanje glasačkih listića.

Osim pravnih poteškoća, postoje i ogromne logističke prepreke. Poštanska služba bi usred pandemije morala sigurno i brzo isporučiti više od 30 miliona pošiljki, a vlasti bi morale osigurati da povratne kutije u kojima glasači polože svoje glasačke listiće budu sigurne. Čini se da su već neki paketi glasačkih listića nestali i da su viđeni na trotoaru u Varšavi, što je pokrenulo pitanja sigurnosti glasanja i sposobnosti poljske Pošte da upravlja njima.

Iako građani nisu zadovoljni vladinim pristupom i većina ih želi da izbori budu odgođeni, PiS insistira na izborima jer se plaši da bi korona virusa i vjerojatni ekonomski pad doveo Poljsku do recesije, što bi uticalo na smanjenje njihove popularnosti. No, agresivni pristup partije, ocjenjuje Forin polisi, mogao bi joj dugoročno naštetiti jer je vladajuću koaliciju već gurnuo na rub propasti.

Pomjeranje datuma izbora

Lideri poljske opozicije pozvali su u srijedu, 6. maja, svoje predstavnike u parlamentu da odbace prijedlog zakona kojim bi se predsjednički izbori mogli održati 10. maja slanjem glasova poštom uslijed zabrinutosti zbog pandemije novog korona virusa od kojeg je do srijede u Poljskoj umrlo 723, a 14. 647 ljudi je zaraženo, javio je Rojters (Reuters).

Poljska nacionalistička vladajuća stranka Pravo i pravda tvrdila je da je glasanje poštom siguran način održavanja izbora, ali opozicione stranke, posmatrači izbora i Evropske unije kažu da bi takvom glasanju nedostajala transparentnost i pravednost. Opozicione stranke optužuju PiS da svoje uske političke interese stavlja ispred prioriteta zdravstvene zaštite i integriteta demokratskog procesa, te žele da vlada proglasi vanredno stanje ili prirodnu katastrofu, što bi zakonski omogućilo odlaganje glasanja.

Gornji dom parlamenta odbio je u utorak, 5. maja prijedlog zakona o poštanskim listićima, ali donji dom Sejm, u kojem vlada ima slabu većinu, tek je u srijedu uvečer donio odluku da se glasanje poštom ipak ne održi i da se datum izbora pomjeri.​ Rojters je u četvrtak ujutro javio da su poljska vladajuća stranka Zakon i pravda (PiS) i mlađi koalicijski partner postigli kasni noćni dogovor u srijedu kako bi omogućili da se predsjednički izbori zakazani za nedjelju održe kasnije, izbjegavajući moguću političku krizu.

Nesuglasice oko načina rješavanja glasačkog listića također su prijetile raspadom konzervativne vladajuće koalicije, pri čemu je mlađi partner govorio da se protivi tom načinu glasanja. Neočekivana najava nagovijestila je da se svađa unutar koalicije smirila, ali nije odmah bilo jasno kako će stranke krenuti s novim izborima. U izjavi stranke su samo navele da predviđaju da će Vrhovni sud poništiti odluku o održavanju izbora u nedjelju a nakon toga bi predsjednica parlamenta objavila novo vrijeme glasanja, rekli su.

Adam Bielan, glasnogovornik kampanje za predsjednika Dudu, rekao je privatnoj televiziji TVN24 da očekuje da će novi izbori biti održani krajem juna ili početkom jula. Drugi su političari rekli da bi to moglo biti održano već krajem jula. Dudin mandat završava u augustu, dodao je Rojters.

Pozivi na bojkot izbora

Napori poljske vladajuće stranke da datum glasanja u posljednjem trenutku pomjeri na nekoliko sedmica žestoko su osporavani, naglašava Politiko (Politico) ističući da su bivši poljski predsjednici i premijeri pozvali na bojkot izbora dok su Evropska komisija i strani promatrači sve više zabrinuti zbog trenutnog nereda oko predsjedničkih izbora.

Da su stvari normalne, oko četvrt miliona zaposlenih već bi bilo osposobljeno za nedjeljne izbore, biračka mjesta bi bila spremna i kandidati bi okončavali svoje kampanje uoči predizborne šutnje koja bi započela u petak u ponoć. Ali ovo nije obična godina zahvaljujući COVID-19, bolesti od koje je do ponedjeljka, 4. maja u Poljskoj prijavljena 683 smrtna slučaja, a zaraženih 13.937.

Vlada je zatvorila zemlju 15. marta, u suštini zaustavivši predizbornu kampanju okončanjem političkih mitinga. Dok su opozicioni kandidati pokušavali smisliti kako dalje, sadašnji predsjednik Andžej Duda, potpomognut vladajućom strankom PiS, svakodnevno se pojavljivao u medijima govoreći o naporima vlade u borbi protiv širenja novog korona virusa.

Najnovija istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je njegov rejting među glasačima poboljšan. Prošle sedmice je pozvao Poljake da učestvuju na izborima i da glasaju za njega. To stvara ogromnu dilemu za opoziciju – bojkot i dopuštanje Dudi da laganom pobjedom zadrži vlast još pet godina ili da se bore na izborima koji su pokrenuli pitanja o poštenju i zakonitosti, ukazuje briselski portal.

Donald Tusk, bivši predsjednik Evropskog vijeća i bivši premijer Poljske koji je osnovao opozicionu stranku Građanska platforma, poziva na bojkot ističući da su nedavne promjene izbornog zakona neustavne. Njemu su se pridružili gotovo svi bivši predsjednici i premijeri Poljske koji su u zajedničkom saopštenju javnosti kazali da procedura glasanja poštom, “na način kako je to predložila vladajuća stranka označava pseudoizbore te da u njima neće učestvovati”.

Odlaganje izbora u interesu demokratije

Jedna od najneposrednijih i neizbježnijih posljedica pandemije bila bi odlaganje izbora – demokratska stanka koja nikada nije dobrodošla. Ali, odlaganje izbora kako bi se oni pravilno proveli mnogo je poželjnije od trenutnog stanja u Poljskoj, ocjenjuje u svom uredničkom komentaru list Gardijan (The Guardian).

Najjednostavnije objašnjenje za odlučnost vlade da održi izbore bez obzira na prigovore je goli oportunizam. Od kada je 2015. preuzela vlast, ukazuje Gardijan, stranka Pravo i pravda stekla je zasluženi ugled za brzo i lagano igranje demokratskim normama, posebno u odnosu na pravosuđe i medije.

Kako je nedjeljnim izborima prijetila farsa, odluka poljskog parlamenta da poništi prethodnu odluku o glasanju poštom je prema pravnim, logističkim i etičkim osnovama ispravna, ističu urednici Gardijana uz zaključak da pandemija nije prikladan kontekst za eksperiment koji nema kredibilitet u velikom dijelu biračkog tijela i da bi se, u interesu demokratije, ovi izbori u Poljskoj trebali odgoditi.

RSE