100 GODINA SPORTSKOG DRUŠTVA RADNIČKI

Povezani članci

• Ešton sa Tadićem o Kosovu i Dodiku
• SAD neće stajati po strani dok rukovodstvo RS nastoji da razbije BiH
• Gradonačelnikove podvale: Lažove bezobrazni, nisi u stanju Stari most obezbjediti od idiota a Veležu bi vratio stadion
• Novi protesti u Srbiji, građani blokirali puteve na 50 lokacija u zemlji
• Januzaja želi Barca, njegov otac odlučuje o svemu
• Dželo Muharemović: Velež je mitski klub,Mostar je herojski grad, navijačima obećavam uspjehe

U Beogradu je obilježena jubilarna 100. godišnjica osnivanja Sportskog društva Radnički. 20. aprila 1920. godine, grupa radnika osnovala je Beogradski radnički sportski klub (BRSK) iz kojeg je deriviralo Sportsko društvo Radnički.

Bilo je to niti dvije godine od završetka I. svjetskog rata, ili kako su ga tada nazivali – Velikog rata, i nastanka prve zajedničke države južnih Slavena, nakon dugih stoljeća tuđinskih okupacija. Dogodilo se to i nepune tri godine nakon Velike oktobarske socijalističke revolucije i stvaranja prve radničke države u svijetu, koje je za posljedicu imalo naglo buđenje radničke svijesti i solidarnosti širom svijeta pa i na ovim prostorima. Osnivanje sportskog društva u datim okolnostima bio je izazov za novu klasu u nastajanju, izraz njenih emancipatorskih težnji i potvrda kreativnog potencijala.

Zbog otpora režimu, širenja klasnih ideja i borbi za radnička prava, članovi kluba bili su često hapšeni. Također, rad društva je zabranjivan tokom 1930. i 1931. godine. Početkom II. svjetskog rata, odlukom članova cijela arhiva društva je spaljena kako bi se spriječilo da dokumenti sa spiskovima i ličnim podacima članova ne padnu u ruke okupatora i njihovih domaćih pomagača. Veliki broj članova društva učestvovao je u Narodnooslobodilačkoj borbi i revoluciji, od čega je 118 članova društva položilo svoje živote, a njih 17 je proglašeno Narodnim herojima. U znak sjećanja, postavljena je spomen ploča.

Kroz jedno stoljeće postojanja, Društvo je postiglo značajne sportske rezultate. Počelo je kao klub s jednom sekcijom, onom nogometnom, a danas djeluje 14 klubova. Zanimljivo je da je do II. svjetskog rata Društvo imalo i svoj hor, muzičku, tamburašku i dramsku sekciju.

Iz redova društva proizašlo je 300 reprezentativaca koji su osvojili 20 olimpijskih medalja, 29 sa svjetskih i 51 medalju s evropskih prvenstava.

U sezoni 1972./1973., Radnički je bio najbolje sportsko društvo u Jugoslaviji – od njegovih sedam klubova, pet su bili šampioni. Između niza uspješnih igrača, trenera i sportskih radnika, iz Radničkog je potekla i najbolja rukometašica svijeta.

Povodom jubilarne stote godišnjice društva, pošta Srbije emitirala je prigodnu poštansku marku.

Slava i čast junacima koji su kroz sto godina ulagali svoju mladost, energiju i živote, da bi svijet bio bolji.

SRP