Može li Trump da ukine sticanje državljanstva rođenjem?

Povezani članci

• Velika Britanija: Vakcine spriječile 10.400 smrtnih slučajeva
• Novi oružani sukobi u Nagorno-Karabahu, ima žrtava
• Vojna parada u Pjongjangu, Kim Jong-un: Sjeverna Koreja želi mirno i stabilno vanjsko okruženje
• Stambena utopija
• Španski Podemos, saveznik Sirize, sprema demonstracije
• Španija: Aktivistice Femena polugole upale u državni parlament

U Sjedinjenim Državama ne stišavaju se reakcije na posljednju izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da je spreman izvršnom uredbom ukinuti državljanstvo koje bebe dobivaju rođenjem na tlu SAD-a. I dok predsjednik tvrdi da na to ima pravo, stručnjaci upozoravaju da se radi o kršenju američkog Ustava.

Američki predsjednik ponavlja da ga je njegov pravni savjetnik uvjeravao da mu je plan moguć, no kongresmeni i senatori, kako iz njegove Republikanske stranke, tako i demokrati, odbacuju Trumpove tvrdnje.

Predsjednik Zastupničkog doma, republikanac Paul Ryan, jednostavno je rekao: “Ne možete okončati državljanstvo stečeno rođenjem s izvršnom uredbom”.

I dok se o tome može li se izvršnom uredbom ukinuti ustavni amandman i dalje polemizira, američki predsjednik je izrekao i neistinu – da su Sjedinjene Države jedina zemlja na svijetu koja priznaje državljanstvo ako se dijete rodilo na američkom tlu.

Naime, i prema podacima američke Centralne obavještajne agencije (CIA), tridesetak zemalja širom svijeta trenutno prepoznaje “jus soli” što je latinski pojam za “pravo tla”, koji se u SAD-u obično naziva državljanstvo po rođenju.

Većina tih država, poput SAD-a, imaju povijest kolonizacije i masovnog iseljavanja iz Europe. Dakle, to pravo priznaje Kanada, Venezuela, Čile, Peru, Meksiko i Urugvaj.

Nekoliko zemalja dodjeljuje bezuvjetno to pravo, kao što je Brazil, “čak i ako su roditelji djeteta strani državljani, ali pod uvjetom da nisu u diplomatskoj službi zemlje”.

Pakistan i Lesoto također priznaju to pravo. Pakistanski susjed Indija je izvorno priznala “jus soli”, ali je to pravo počela ograničavati u kasnim ’80-ima prije nego što je konačno ukinula 2004. godine.

Dakle, državljanstvo dobiveno rođenjem nije tako rijetko kao što tvrdi američki predsjednik, ipak većina zemalja nastoji ograničava pravo.

U Australiji, primjerice, beba rođena u zemlji može podnijeti zahtjev za državljanstvo ako je jedan od roditelja državljanin ili ima stalno boravište u Australiji, ili ako su roditelji strani državljani, ali je tražitelj državljanstva živio prvih deset godina svog života u Australiji.

U Velikoj Britaniji, zahvaljujući dugoj britanskoj imperijalnoj povijesti i pokušajima uskraćivanja prava bivšim kolonijama, proces je tako složen da se u Ministarstvu unutarnjih poslova on-line provjerava da li tražitelj državljanstva ispunjavaju se uvjete.

Brexit bi taj proces mogao učiniti još složenijim. Trenutno svi građani Europske unije (EU) imaju pravo boraviti i raditi u bilo kojoj zemlji unutar Unije, što znači da se mnogi niti ne traže naturalizaciju u drugoj stranoj zemlji kako bi stekli pravo glasa ili prava na socijalnu zaštitu.

Međutim, građani EU u Velikoj Britaniji sada će morati podnijeti zahtjev za ostanak u Britaniji, što će biti proces sličan naturalizaciji, ali koji bi mogao izazvati probleme nekima koji, možda, nemaju evidenciju potrebnu za dokazivanje neprekidnog boravka u Britaniji što nije bilo potrebno prije Brexita.

“Jus soli” proizlazi iz običajnog prava, koje se koristi u državama engleskog govornog područja. U građanskom pravu, što je slučaj s većinom europskih zemalja, dominantna princip je “jus saguinis”, odnosno “pravo krvi”. Mnoge zemlje kombiniraju ova dva prava, pa, primjerice, onaj tko želi postati Čeh ili Poljak mora dokazati da poznaje jezik i povijest zemlje.

U Sjedinjenim Državama, državljanstvo se definira 14. amandmanom na Ustav i “sve osobe koje su rođene ili su naturalizacijom u SAD-u došle do državljanstva su građani Sjedinjenih Država”.

Usprkos tvrdnji predsjednika Trumpa da ovo pravo može oduzeti izvršnom uredbom, gotovo je nemoguće bez amandmana na Ustav SAD-a.

“Ni Kongres to pravo ne može oduzeti donošenjem novog zakona. Za mijenjanje amandmana na Ustav potrebna je dvotrećinska većina i u Zastupničkom domu i Senatu, a izmjene trebaju ratificirati tri četvrtine svih američkih država”, upozorava Omar Jadwat, direktor Projekta imigracijskih prava u Američkoj udruzi za građanske slobode.

On ističe kako je pokušaj predsjednika Trumpa “transparentan i očito neustavni pokušaj da se siju podjele u društvu i da se raspali plamen anti-imigracije mržnje i to nekoliko dana uoči izbora za Zastupnički dom i Senat”.

U utorak, 6. novembra, na federalnoj razini biraju se svi članovi Zastupničkog doma i trećina Senata američkog Kongresa.

RSE