Svečana dodjela nagrade EN FACE ::: ANFAS

Povezani članci

• Uz Dan zaštite životinja – Da li bismo rekli vremenu da stane?
• Kad je D’annunzio prisilno napustio grad, riječki Hrvati su odahnuli: PROKLETA BARKA KOJA GA JE OVDJE DOVELA!”
• Mala škola pisanja i mišljenja: Fašizam u medijima i suvremena produkcija književnih časopisa
• Zajedno protiv svih oblika netolerancije i isključivosti
• Prikaz knjige “Stakleni dvorac” autorice Jannette Walls
• Big shit

Svečana dodjela nagrade EN FACE ::: ANFAS održat će se 25. listopada 2017. godine u kavani hotela Bellevue u Splitu od 20 h.

Inicijativni odbor građana i građanki Dalmacije koji su nagradu ustanovili 10. listopada čine Vjeko Santrić, Olja Savičević Ivančević, Barbara Matejčić, Neli Ružić, Mirjana Kučer, Diana Magdić, Lovro Krnić, Igra Šain Kovačević, Dragana Modrić, Tonči Šitin, Mašenjka Bačić, Ante Beus, Tajana Jovanović, Ljiljana Šućur, Jerko Bakotin i Igor Miošić.

Ovogdišnje članice žirija su slobodna novinarka Barbara Matejčić, vizualna umjetnica Neli Ružić, spisateljica i pjesnikinja Olja Savičević Ivančević te aktivistice Mirjana Kučer i Diana Magdić.

Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije za postignuća na području i s područja Dalmacije:

1. Izvorna inspiracija, za one čije je društveno djelovanje u bilo kojem polju već značajno obilježilo i inspiriralo generacije Dalmatinaca i Dalmatinki

2. Novo nadahnuće, za one pojedinke i pojedince koji su od rujna 2016. do rujna 2017. godine svojim djelom i angažmanom pridonijeli afirmaciji civilizacijskih, antifašističkih i humanističkih vrijednosti.

U kategoriji Izvorne inspiracije žiri je nagradu odlučio dodijeliti ilustratoru, slikaru, skulptoru, strip- dodijeliti ilustratoru, slikaru, skulptoru, strip-crtaču, crtaču, grafičkom dizajneru i piscu Alemu Ćurinu koji je svojim provokativnim kritičkim radovima u Slobodnoj Dalmaciji, Torpedu, Feral Tribuneu, Zarezu, Omladinskoj iskri, Studetskom listu, Kvadratu i Novostima zadužio i inspirirao velik broj čitatelja u periodu dužem od trideset godina. Kontinuitet prisutnosti njegova preciznog i jasno vrijednosno određenog društvenog komentara učinio ga je jednim od sidrišta ukupne lokalne kulture.

U kategoriji Novog nadahnuća za ovogodišnju su nagradu nominirani:

Damir Pilić
Marko Marković
Tonči Kranjčević Batalić, queerANarchive
Slobodan Tomić, Antifa fanzin
Tena Romani
Koraljka Alavanja, Knjigozemska
Ante Bilić, Sinjski kulturni urbani pokret
Vice Tomasović, Festival Almissa
Antifa Šibenik
Tonči Borovac
Antej Jelenić, Adria Art Annale
Antonela Marušić (Nora Verde)
Jelena Kranjec
Nebojša Lujanović
Srđana Cvijetić, Art radionica Lazareti
Šušur! Festival od riči

Autor statue je akademski slikar Vanja Pagar.

Dodjelu organizira udruga TESERAKT uz potporu Grada Splita.

Inicijativni odbor građanki i građana Dalmacije ustanovljava nagradu EN FACE ::: ANFAS s ciljem afirmiranja i promoviranja djelovanja onih pojedinaca koji su nas zadužili i inspirirali na otpor društveno retrogradnim pojavama i konceptima.

Naše civilizacijsko, antifašističko i humanističko naslijeđe ciljanim se iskrivljavanjem osnovnih pojmova izmiče na kulturnu i političku marginu, a čak i razotkrivanje i rasvjetljavanje sasvim očitih udaraca na temelje tog nasljeđa traži sve veću dozu građanske hrabrosti i odlučnosti. Upravo prepoznavanje društveno retrogradnih pojava i koncepata te njima odlučno i pravodobno suprotstavljanje – bilo izravnim oponiranjem, bilo afirmacijom takvih praksi i teorija koje uvažavaju, njeguju i promiču socijalnu, ekonomsku i svaku drugu osjetljivost te vode brigu o pravednosti kao dobrobiti i skladnom razvoju sviju i čitave zajednice – djelovanje je koje nagradom EN FACE ::: ANFAS želimo poticati i unaprjeđivati.

Nazivom nagrade ističemo dimenziju suočavanja sa situacijama koje ne možemo izbjeći okretanjem lica u stranu. Što su društvene okolnosti napetije i zaoštrenije – a svjedočimo jačanju historijskog revizionizma već gotovo trideset godina – to su veći unutrašnji i vanjski pritisci za našim izjašnjavanjem i opredjeljivanjem. Takve pritiske pojačavaju upravo ekstremna neokonzervativna strujanja, oponiranje kojima se, nažalost, ponekad plaća i ratnim razaranjima i mnogobrojnim ljudskim žrtvama. Na individualnoj razini, snaga volje i karaktera te sposobnost suprotstavljanja zatiranjima slobode i ravnopravnosti, zacijelo su one vrline koje poštujemo, pamtimo i slijedimo kao primjer.

Naš suvremeni prostor djelovanja neodvojiv je od principa prema kojima smo se zajedno s drugim narodima borili za boljitak čovječanstva, protiv fašizma i ustaštva, protiv nacionalnog šovinizima, kao i protiv eksploatacije radnika, protiv elita koje iskorištavaju ljudsku nesreću neovisno o naciji. Istovremeno je to bila borba za ekonomsku, nacionalnu, rodnu i svaku drugu ravnopravnost, za društvenu pravdu i solidarnost, emancipaciju žena te njihovo pravo da raspolažu svojim tijelom.

Nepravdom i autodestruktivnošću koje naše društvo pokazuje zatiranjem sjećanja, podcjenjivanjem i omalovažavanjem onih koji su u prošlom stoljeću otvorili horizonte slobode koju uživamo i danas, do krajnosti se devalvira vrijednost te slobode i njezin emancipacijski potencijal. Povijesna odgovornost današnjih generacija jest vratiti se u ishodišta prakticiranja i promišljanja tih horizonata. Jedan od takvih simboličkih momenata nesumnjivo je i 10. listopada, datum kojega od 1944. pamtimo po hrabroj djevojci iz splitskog Varoša, sudionici Narodnooslobodilačke borbe Palmini Piplović, uz čiji dan pogibije od fašističkih okupatora vezujemo inicijaciju nagrade.

Izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske (1990) sadrže pozivanje na značenje i dalekosežnost odluka Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske
(ZAHVNOH 1943-44).

Deklaracija o antifašizmnu Hrvatskog sabora (2005) naglašava duboku i trajnu povezanost hrvatskog antifašizma s općim demokratskim stečevinama.

Europska unija svoje je opredjeljenje za demokraciju, slobodu, toleranciju, solidarnost i odbacivanje svakog oblika ekstremizma i totalitarizma potvrdila izborom Dana pobjede nad fašizmom kao Dana Europe.