Obilježeno 50 godina od otvaranja mostarskog Partizanskog spomen groblja

Izdvajamo

• Po ulozi koju je odigrao u borbi protiv fašizma, po žrtvama, po političkoj i moralnoj snazi otpora, Mostar je među rijetkima u, tada porobljenoj, Evropi. Pred II sv. rat Mostar je imao 18 000 stanovnika, a u borbi protiv fašizma učestvovao je svaki treći građanin, a svaki osmi nije dočekao slobodu. Ukupno je poginulo 2500 građana, od kojih je oko 700 poginulo u partizanskim jedinicama, među njima 12 narodnih heroja, a dva su preživjela, Avdo Humo i Meha Trbonja.

Povezani članci

• MEKANI POKLON ZA BOŽIĆ
• “Čuvarkuća” sa Sidranom, Milićem, Divanhanom… u petak u NPM-u, u subotu “Ćelava pjevačica”, sve uz besplatan ulaz!
• Ubijanje Veleža
• Novi dokumentarni serijal ‘Moskva – Balkan’ autorice Elme Kazagić
• Dragan Markovina: Zašto je Krleža aktualniji nego ikad?
• Olga Lalić-Krowicka: MRTVO PJEVANJE

Foto: šg

Pedeset godina od otvaranja Partizanskog spomen groblja u Mostaru  i godišnjica  formiranja Mostarskog partizanskog bataljona obilježena je danas polaganjem cvijeća uz prisustvo nekoliko stotina antifašista koji su došli odati počast poginulim borcima u borbi protiv fašizma. Mostar je bio jedan od najorganiziranijih i najbrojnijih među gradovima Evrope u borbi protiv fašizma.

Cvijeće su položile delegacije SABNOR-a, stranke Savez za bolju budućnost, SDP-a BiH, Antifašista Vogošće, stranka Demokratske fronte, te Foruma mladih SDP-a BiH.

Prisutnima se u ime SABNOR-a Mostara zahvalio Safet Nožić, naglasivši da je posebno radostan zbog prisustva, između ostalih, i velikog broja mladih ljudi danas na Partizanskom spomen groblju.

Ispred predsjednika mostarskog SABNOR-a, Ibrahima Huskovića, koji zbog bolesti nije prisustvovao obilježavanju, prisutnima se obratio Nino Zelenika, pročitavši njegovu poruku:

“Po ulozi koju je odigrao u borbi protiv fašizma, po žrtvama, po političkoj i moralnoj snazi otpora, Mostar je bio među rijetkima u, tada porobljenoj, Evropi. Pred II sv. rat Mostar je imao 18 000 stanovnika, a u borbi protiv fašizma učestvovao je svaki treći građanin, a svaki osmi nije dočekao slobodu.  Ukupno je poginulo 2500 građana, od kojih je oko 700 poginulo u partizanskim jedinicama, među njima 12 narodnih heroja, a dva su preživjela, Avdo Humo i Meha Trbonja.

Poslije oslobođenja, da bi se sačuvala uspomena i dužno priznanje kao i trajno obilježavanje imena ubijenih građana Mostara, prof. Bogdan Bogdanović početkom 60-ih godina prošlog vijeka počeo je graditi ovaj veličanstveni spomenik kojega su financirali građani Mostara. Po svom urbanističko arhitektonskom izrazu spada među najljepše i najimpresivnije spomenike podignute borcima protiv fašizma i kao takav proglašen je nacionalnim spomenikom. Josip Broz Tito prilikom posjete ovom spomeniku kazao je: Moram ovdje da podvučem činjenicu da je u toku čitavog oslobodilačkog rata Mostar dao cvijet svoje omladine u partizanske jedinice. Mladi naraštaji još iz školskih klupa popunjavali su hercegovačke jedinice i hrabro ginuli u borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika. To je bila omladina kojom treba da se ponosi ne samo Mostar nego i narodi cijele Jugoslavije.”

Danas, kad se u svijetu proslavlja 75. godišnjica pobjede nad fašizmom, ovaj spomenik je potpuno devstiran zbog nebrige gradskih vlasti i Komisije za nacionalne spomenike, dok u gradu postoje ulice s imenima ustaških zlikovaca.

“A sve što je ostalo to je da se bivši grad mrtvih i bivši grad živih ipak gledaju, ali se gledaju praznim, crnim, izgorelim očima.” (B. Bogdanović)