Britanci špijunirali 20 godina dobitnicu Nobelove nagrade, spisateljicu Doris Lessing
Povezani članci
Foto: Richard Haines/AFP
Britanska spisateljica Doris Lessing, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2007. bila je pod prismotrom britanskih obavještajnih službi duže od dvadeset godina i to zbog svojih komunističkih uvjerenja i angažmana protiv rasizma, otkriveno je u arhivama koju su otvorene i objavljene u petak, 21. avgusta.
Doris Lessing je umrla 2013. u 94. godini, a privukla je pozornost obavještajnih agenata još 1943. u Južnoj Rodeziji, današnjem Zimbabveu, koji je u ono vrijeme bio britanska kolonija i gdje je odrasla. Ostala je u radaru kontra-špijunaže sve do 1964.
Njen dossier sadrži pet tomova koji su predati Nacionalnom Arhivu. Jedna od prvih zabilješki nosi datum iz 1944. a odnosi se na sastanke Left Book Club-a, koje je u Salisburyju (današnji Harare) animirala skupa sa svojim drugim mužem, njemačkim komunistom Gottfriedom Lessingom.
‘Većina diskusija se obično završavala antibritanskim izjavama, antikapitalističkim i antiimperijalističkim’, napisao je autor zabilješke, zaposlen u Ministarstvu zrakoplovstva.
‘Kolonijalna eksploatacija je bila njena omiljena tema’
Nakon njenog dolaska u London, 1949. Doris Lessing je i dalje na meti obavještajnih službi. MI 6, vanjska obavještajna služba, iz bliza se zanima za njenu posjetu Sovjetskom Savezu. Doris Lessing je bila u posjeti SSSR-u 1952. sa delegacijom ljevičarski nastrojenih pisaca.
Naročito ih je zanimao njen angažman protiv rasizma i imperijalizma. ‘Kolonijalna eksploatacija je njena omiljena tema i skoro je postala neodgovorna u svojim izjavama, pretendujući da je sve što je crno odlično, a da su svi bijeli ljudi i sve što je bijelo loše’, može se pročitati u izvješću o ovoj njenoj posjeti.
Dossier Lessing sadrži i nekoliko kopija članskih karata Komunističke partije Velike Britanije pedesetih godina. Jedno izvješće iz januara 1956., koje je službama MI5, obavještajcima koji se bave unutarnjom sigurnošću, prenijela posebna policijska jedinica u Londonu, naglašava da njen ‘stan redovito posjećuju osobe različitih nacionalnosti, među kojima su Amerikanci, Kinezi i crnčuge’.
A autor, navodeći da su među posjetiteljima ‘parovi koj izgleda nisu vjenčani’ i ozbiljnim tonom zaključuje: ‘Moguće je da ovaj stan služi za nemoralne aktivnosti’.
Nadgledanje prestaje 1956. kad Doris Lessing odustaje od Komunističke partije protestujući zbog intervencije sovjetske vojske u Mađarskoj, mada zabilješke o njenom ponašanju stižu u njen dossier sve do 1964.
Le Monde, 21.08.2015.
Prevela: Nada Zdravič