Medari obećali da će se brinuti o grobu rabina Moše Danona
Povezani članci
- Objavljena knjiga “MUHAMED MUJIĆ – ZLATNA MOSTARSKA KOPAČKA” Darija Mehmedovića
- Kad sude guje
- Slavo Kukić: Mostar i njegovi građani već godinama su moneta za političko potkusurivanje
- Mišo Marić: ZA SVOJU DUŠU
- Poginuo muškarac u jednoj od ruševina u Mostaru
- Dodjelom nagrada završen Šantićev festival djece pjesnika u Mostaru
Foto: Avaz
U mjestu Krajšina, nedaleko od Stoca, nalaze se porodična kuća i imanje porodice Medar. Ovo imanje ni po čemu ne bi bilo posebno da se u sklopu njega ne nalazi grob rabina Moše Danona.
Očuvati sjećanje
Tako ovaj grob, koji je i jevrejsko svetište, posljednje 184 godine održava porodica Medar. Nakon što je to činio Mirsad Medar, koji je u ratu izgubio dvojicu sinova i koji je umro prije više od godinu, tradiciju očuvanja ovog svetog mjesta preuzeli su njegovi supruga, kćerka i zet.
– Ljudi dolaze sa svih strana svijeta, ponajviše iz Poljske, Mađarske, Srbije i drugih zemalja iz okruženja. Mislim da je ovo mjesto najmanje poznato ljudima iz BiH. Naša porodica ima zadaću da pomaže u očuvanju sjećanja na ovog pravednika, jer to je obećanje dato našim precima – kazali su nam članovi porodice Medar tokom naše posjete ovom mjestu.
Prema predaji, sarajevskog rabina Mošu Danona s deset njegovih najbližih učenjaka zatočio je i u kulu bacio otomanski namjesnik Mehmed Ruždi-paša. No, članovi jevrejske zajednice su oslobođeni, i to zajedničkom pobunom i peticijom građana Sarajeva svih vjerskih uvjerenja, a Ruždi-paša je nakon toga sklonjen u Travnik. Rabin Danon, koji je sve vrijeme vjerovao u istinu i pravdu, tokom svog tamničenja zavjetovao se da će nakon izlaska krenuti na hodočašće u Jerusalem.
Dao zadatak
Svojoj pratnji i porodici dao je zadatak da ga pokopaju u mjestu na kojem se, u slučaju smrti, zadesi tokom putovanja.
Moša Danon preminuo je na putu prema dubrovačkoj luci 1830. godine, pa su tako njegove kosti ostale u Hercegovini.
Peterostrana prizma
– Nekoliko godina poslije Mošine smrti članovi porodice i jevrejska zajednica podigli su kameni spomenik koji ima oblik nepravilne peterostrane prizme. Od tada pa sve do danas ovo mjesto postalo je hodočasno za Jevreje iz cijelog svijeta. S vremenom je sagrađena i havra koja je obnovljena 2003. godine, a ovaj lokalitet proglašen je spomenikom od nacionalne važnosti – kazao nam je Zoran Botić, predsjednik Jevrejske općine Mostar.