U BiH 13.800 žrtava modernog ropstva

Povezani članci

• Tako miran i povučen susjed? – Obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama
• Otkaz vozaču koji je zbog krive karte ostavio 12-godišnjakinju nasred magistrale
• Simbol borbe protiv segregacije: Kada je ona ušla u školu 500 djece je izašlo
• Prvi mart: Okružni sud u Bijeljini utvrdio nelegalnost postupanja MUP-a RS
• Protokol o istraživanju seksualnog nasilja: Najgori vid rata je silovanje
• HND peticijom traži ukidanje sramoćenja

U BiH se “krije” čak 13.800 žrtava ropstva, pokazuje istraživanje organizacije “Walk Free Foundation” (WFF), koja se bori protiv modernog ropstva i trgovine ljudima. Po definiciji, moderni oblici ropstva najčešće uključuju rad na koji su prisiljeni odrasli ili djeca, prisilne brakove, te seksualno roblje.

Kada je riječ o susjednim državama, u ovoj problematici prednjači Srbija s procijenjenih 25.800 žrtava ropstva, dok je u Hrvatskoj 15.300, a u Crnoj Gori ih je oko 2.200.

Komentarišući brojku za BiH, sindikalne vođe kažu da nisu iznenađene, a ima i onih koji smatraju da je na terenu situacija još gora.

“Mislim da u BiH ima i više ‘robova’ nego što je pokazalo istraživanje. Država lomi kičmu mladoj populaciji, pretvara je u robove, koji rade i dan i noć za nešto malo novca. Nema zakona, zbog toga nam je tako kako jeste”, ocjenjuje Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Njegov kolega, sindikalac Avad Bahto, koji je potpredsjednik Saveza, smatra da u BiH prevladava sekularno roblje.

“Mislim da je u pitanju mnogo veći broj nego što statistika pokazuje. Država to ipak podržava i dozvoljava takvu situaciju. Ne radi ništa po tom pitanju, te tako toleriše i ‘podržava’ robove i robovlasnike u našoj zemlji, što je brutalan primjer”, naglasio je Bahto.

Sociolog Biljana Milošević ističe da temi pristupa s oprezom, jer ne raspolaže jasnom kategorizacijom na osnovu koje je izvršeno ovo istraživanje, ali i ističe da živimo u nenormalno oskudnoj sredini, gdje je visoka stopa nezaposlenosti kako mladih, tako i starijih.

“Kada je riječ o prisilnim brakovima, dijelimo ih na prisilne od strane roditelja i brakove koji su iz interesa”, navela je Miloševićeva, koja ističe da je prostitucija u porastu kod maloljetnika, te da se djevojčice najčešće bave prostitucijom zbog odjeće, dok je to prije bilo zbog novca.

Inače, kada je riječ o ovom istraživanju, država sa najvećim brojem unesrećenih osoba koji su postali dio lanca trgovine ljudima je Mauritanija, s oko četiri odsto stanovništva koje se može smatrati robovima. Iza njih slijede Uzbekistan, Haiti, Katar, Indija i Pakistan.

“Zemlje s najmanjim indeksom ropstva su Island, Irska, Luksemburg, Novi Zeland i Norveška”, piše u izvještaju WFF-a.

Kada je riječ o EU, Bugarska, Češka i Mađarska imaju najveći broj robova na svojim teritorijama. Te tri države zajedno, ističu iz WFF-a, imaju više od 100.000 žrtava ropstva.

U svijetu danas živi više od 35,5 miliona robova, a u odnosu na prošlu godinu broj žrtava modernog ropstva povećao se za čak 20 odsto.

Moderni oblici ropstva najčešće uključuju:

•        rad na koji su prisiljeni odrasli ili djeca

•        prisilne brakove

•        seksualno roblje

Broj procijenjenih žrtava ropstva u susjednim državama

Srbija  – 25.800

Hrvatska  – 15.300

Crna Gora – 2.200

Agencije