Klimatske promjene se uočavaju i na Mount Everest-u

Povezani članci

• SNJEŽANA KORDIĆ: POMRAČENJE UMA
• SNJEŽANA KORDIĆ: PSEUDOZNANOST NA DJELU
• Spektakularna fotografija koju nam je poslala svemirska letjelica Cassini
• Snježana Kordić o problemu s nazivom jezika u školama: „Postoji praktično rješenje“
• RNA – ključni primordijalni sastojak koji je stvorio život
• Stephen Hawking: Crne rupe ne postoje

Topli klimatski uvjeti tope glečere Mount Everest-a, potapajući zamrznuti plašt najvećeg vrha na Zemlji sa 13% u zadnjih pedeset godina, otkrivaju stručnjaci.

Stijene i prirodne krhotine nekada prekrivene snijegom sada se pojavljuju kao snježna linija povlačeći se 590 metara, ističu sa Univerziteta u Milanu znanstvenici koji su vodili istraživanje.

Pesimistični pogledi na Zemljin najviši vrh prezentirani su tijekom sastanka održanog u utorak od američke unije za geofiziku u Cancun-u Mexico.

Istraživači su rekli da vjeruju kako uočene promjene mogu biti posljedica ljudski   generiranih stakleničkih plinova koji mijenjaju globalnu klimu, iako njihova istraživanja nisu potvrdila izravnu vezu.

Ekipa je rekonstruirala  povijest ledenjaka ovih prostora upotrebljavajući satelitske slike te topografsku kartu Everest-a te okolnog nacionalnog parka Sagarmatha (713 milja – 1148km). Thakuri je istakao da se ledenjaci na tom području povlače ubrzanom stopom.

Mali ledenjaci, manji od četvornog kilometra (oko 247 hektara) najbrže nestaju, od 1960. godine bolježi se pad čak od 43%  površine.

Prema informacijama iz nepalskog klimatskog opservatorija i odjela za hidrologiju i meterologiju Nepala, istraživači naglašavaju kako je prosječna temperatura od 1992. porasla za 1° F (17,2° C). Od 1992. godine količina padalina je opala gotovo za 4 inča (2,58 hektara) tijekom zimskih mjeseci.

“Himalajski ledenjaci i ledene kape smatraju se vodenim tornjevima Azije jer tijekom sušnog razdoblja  pohranjuju i opskrbljuju to područje vodom. Stanovništvo ovoga područja ovisno je o vodi koja se topi, koja je prijeko potrebna za poljoprivredu, piće i proizvodnju struje”, rekao je Thakuri.

Otapanje ledenjaka je tema koja je vrlo kontroverzna na Himalajima. U inicijalnom izvještaju međuvladinog panela o klimatskim promjenama stoji da će se  ledenjaci u regiji otopiti do 2035. godine. No, sljedeći izvještaj od strane GRACE (Gravity Recovery and Climate Experiment) satelitskom misijom su pokazali da je stopa topljenja bila tek deseti dio izvještene stope i da se u nekim dijelovima vidi rast, osobito u tibetantskoj visoravni.

Prošle godine je objavljeno da se ledenjaci na tibetantskoj visoravni povlače u 30-godišnjem razdoblju. Istraživanje je također prikazalo da područja koja ovise o snijegu tijekom monsunskih perioda su veoma ranjiva na čak i blagi rast temperature.

Izražena je velika zabrinutost za ovu pojavu zato što krajnji izvor pitke vode i vode za navodnjavanje dolazi sa ovih visoravni i opskrbljuje više od 1 milijarde ljudi u Aziji.

latimes