Ovog ljeta pazite se toplinskog udara!

Ljeto nam je stiglo i odmah nas počastilo s visokim temperaturama, koje sežu na nekim mjestima i do 40ºC.

Neke je pak, oborila s nogu – doslovno. Naime, kod tako visokih temperatura, na koje naše tijelo nije naviknuto, posebno ne na neko dulje vremensko razdoblje, može doći do njegovog pregrijavanja, odnosno toplinskog udara, koji i kod relativno zdravih ljudi može imati razne, pa i fatalne posljedice.

Najgore moguće vrućine su one kontinentalnoj Hrvatskoj, kada su vrućine praćene visokom vlagom bez vjetra. Naime, u tim situacijama vrlo lako i brzo može doći do toplinskog udar.

Što je ustvari toplinski udar?

Kada temperatura ljeti poraste i počinje zagrijavati tijelo, javlja se prirodna reakcija u tijelu, a to je znojenje koje ima funkciju hlađenja organizma. No, kada se zbog visokih temperatura tijelo prenaglo gubi previše tekućine, a s time i elektrolite, koje ne uspijevamo nadoknaditi jednakom brzinom, tijelo gubi sposobnost hlađenja, te pri tome nastupa toplinski udar.

Simptomi toplinskog udara su: trnci i grčevi u mišićima, crvena upaljena koža, nagli prestanak znojenja, mučnina, povraćanje, malaksalost, vrtoglavica, nesvjestica, ubrzani puls, otežano disanje… Tu je naravno i jaka glavobolja, osjetljivost na jaku svijetlost, pad krvnog tlaka.

Također, nikako se ne smije zanemariti i sunčanica, odnosno pregrijavanja glave kod osoba koje ne nose zaštitne kape. Nju ne treba shvaćati olako, jer se u biti radi o pregrijavanju moždanog tkiva, prilikom kojeg se krvne žile u mozgu počinju širiti, što može rezultirati različitim poremećajima u organizmu, ponajprije svijesti.

Kako si pomoći?

Zbog toga te vrste toplinskih udara ne smijete shvaćati olako, jer oni ozbiljno mogu narušiti zdravlje, a u težim slučajevima uzrovati smrt.

Konzumirajte što više tekućine u većim količinama, ponajprije vode, a kako biste nadoknadili elektrolite, slobodno konzumirajte slaniju hranu. Naravno, ako imate mogućnost, prilikom visokih temperatura, okupajte moru, jezeru, rijeci (s time da ulazak bude postepen, radi prilagodbe tijela na razliku u temperaturi) ili pak se otuširajte mlakom vodom. Naime, toplinski udar u biti je isti kao i visoka tjelesna temperatura uzrokovana nekom bolesti. Kada se ona popne iznad 40ºC može doći do zatajenja organa.

Nemojte se ustručavati zatražiti liječniku pomoć, no ako vam ta pomoć nije dostupna odmah, čim prije hidratizirajte se i hlađenjem tijela u vodi, te hladnim oblozima na čelu, potiljku, prsima, rukama i nogama pokušajte smanjiti tjelesnu temperaturu.

Osobe koje su doživjele blaže oblike toplinskog udara osjećat će najvjerojatnije posljedice još nekoliko sljedećih dana, ponajprije jako žeđ, glavobolju, vrtoglavicu, poremećaje tlaka, malaksalost i nagon za povraćanjem. No, dugotrajnije posljedice kod zdravih ljudi ne bi smjelo biti.

Spriječite toplinski udar

Toplinski udar vrlo lako se može izbjeći. Naravno, prvenstveno ako je moguće izbjegavajte doba dana kada su temperature najviše, no ako ne možete evo kako mogućnost pregrijavanja smanjiti na minimum:

• Nosite sa sobom uvijek bocu vode
• Nosite odjeću od svijetlih laganih prirodnih materijala, te prozračne kape i šešire. Bez obzira na vrućinu pokrijte veći dio tijela. Naime mokra odjeća od znoja isto pomaže u hlađenju organizma, te sprečava pretjerano gubljenje tekućine iz organizma
• Jedite laganiju hranu, više puta na dan
• Pijte pića s elektrolitima i jedite slaniju hranu.
• Fizičke radove obavljate ranije ujutro ili kasnije popodne.

Foto: vagawi / Foter.com / CC BY