Ustavni sud pred izbore odlučio: Kandidirati se mogu i svi osuđeni za zlouporabu položaja i

Povezani članci

• BORIS BUDEN: Ljudi su u ratu izgubili glave nizašto
• Svetislav Basara: Brod ludaka
• Spomenik za Tuđmana spas od progona
• Hoćemo li postiti i za bivšeg premijera?
• Preminuo akademik Tonko Maroević: otišao je velikan kulture, istaknuti književnik, povjesničar umjetnosti i publicist
• U Hrvatskoj započeli parlamentarni izbori

USTAVNI SUD je ukinuo odredbe u veljači izmijenjenog Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor po kojima bi stranke i nezavisne liste za kandidaturu morale skupiti po 1500 potpisa birača, brisana je i odredba po kojoj se za zastupnike ne bi smjeli kandidirati osuđeni za zlouporabu položaja i ovlasti, kao i ona po kojoj bi se iz izborne utrke diskvalificirale liste na kojima je manje od 40 posto kandidata podzastupljenog spola.

Ustavni sud tako je odlučio na zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona koji mu je još u ožujku uputila Demokratska stranka žena.

Ustavni sud upozorava kako ograničenje ustavnih sloboda i prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Potvrđuju kako je u javnom interesu izbjeći aktivnu ulogu počinitelja kaznenih djela u političkom odlučivanju, ali upozoravaju kako ograničenja i zabrane moraju biti proporcionalni cilju. Tumače kako kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti nije najteže u kategoriji kaznenih djela protiv službene dužnosti, za koje je zapriječena kazna zatvora u širokom rasponu, između šest mjeseci do 12 godina.

Kad je riječ o potpisima potpore izbornim listama, ustavni suci ističu kako je višestranačje ustavna kategorija, za razliku od nezavisnih lista. Stoga neustavnom smatraju obvezu stranaka da prikupljaju potpise, a kad je riječ o povećanju potpisa za liste koje kandidiraju birači s 500 na 1500 potpisa, tumače kako je “poslije 16 godina kontinuiranog i neizmijenjenog postojanja neovisnih lista koje oblikuje 500 birača i poslije četiri parlamentarna ciklusa u kojima su one kao takve sudjelovale u natjecanju, za takve zakonodavne intervencije potrebno postojanje dostatnih i relevantnih razloga”.

“U nedostatku bilo kakvog obrazloženja, ostaje i dojam da je ta politička odluka imala samo jedan cilj: što više smanjiti broj neovisnih lista u početnoj fazi kandidacijskog postupka za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Međutim, bez objektivnog, dostatnog i relevantnog obrazloženja koje bi pokazalo njegovu opravdanost, takav se cilj ima smatrati nelegitimnim i nerazmjernim u situaciji kad izborno zakonodavstvo poznaje i priznaje institut neovisnih lista u izborima zastupnika u Hrvatski sabor”, zaključuje Ustavni sud.

Diskvalifikaciju lista koje ne poštuju “žensku kvotu”, ustavni suci smatraju “nesuglasnom s člankom 3. Ustava zbog njezina nerazmjerno ograničavajućeg učinka na slobodu kandidiranja ovlaštenih sudionika u izbornom natjecanju, ali i u odnosu na opći razvitak višestranačkog demokratskog sustava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske”.

Predsjednik saborskog Odbora za Ustav i SDP-ov zastupnik Peđa Grbin Hini je kazao kako je “sramota što je Ustavni sud prijedlog za ocjenu ustavnosti dobio još 19. ožujka i držao ga u ladici šest mjeseci, čekajući dan prije raspuštanja Sabora, kako se više ništa ne bi moglo napraviti”.

Index.hr