Pupovac: Protivimo se jednoetničkom i stranačkom zapošljavanju

Povezani članci

• Dragan Markovina: Krik i bijes Ive Banca
• Za hrvatske neonaciste Austrija organizira instant-sud: Kažnjavat će sve koji će nositi HOS-ov grb i znakovlje NDH
• Heni Erceg: Umri muški 2
• Operacija Olujić pred Sudom pravde
• Habulin: “Proustaška desnica nameće iskrivljeni pogled na prošlost”
• Nakaradne ideje i nikakvi narodi

Povodom reakcija koje su uslijedile na njegovu izjavu o podzastupljenosti pripadnika srpske zajednice u državnim i javnim strukturama, Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik SDSS-a, održao je konferenciju za medije. Kazao je da želi objasniti izjavu u kojoj je rekao da će SDSS tražiti sudjelovanje srpske nacionalne manjine u javnim poduzećima, poput HEP-a, Hrvatskih šuma i nacionalnim parkovima i tako otkloniti nesporazum kod dijela ljudi.

– Neki su mediji, u skladu s desničarskim i nacionalističkim stereotipima, poseban naglasak stavili na Hrvatske šume, suprotno činjenicama počeli podgrijavati antimanjinsku atmosferu, a neki su priču stavili u kontekst toga da “Srbi žele fotelje” – rekao je Pupovac i zatim dodao da zastupnici SDSS-a tokom pregovora s HDZ-om nisu razgovarali o pitanju participacije u strukturama. Kako je objasnio, u ovom momentu se razgovara samo o pitanjima koja su važna za pripadnike srpske zajednice u Hrvatskoj.

– U našoj komunikaciji s javnošću ni s HDZ-om nemamo kodiranu komunikaciju koja je jedna za javnost, a onda iza toga druga vrsta komunikacije. Da smo imali, onda to što smo rekli nakon konzultacija s predsjednicom ne bismo rekli. Mi, dakle, ne sjedimo s HDZ-om s raširenim plahtama kućica koje se popunjavaju. Mi to ne radimo i nećemo raditi. Ni po nacionalnom niti po stranačkom ključu – objasnio je Pupovac i dodao da SDSS s partnerima želi razgovarati o “stvarnim i značajnim problemima Srba u Hrvatskoj i sredina u kojima oni žive”.

– To je pitanje vode, struje, cesta, zapošljavanja, razvoja, to je pitanje održivosti života u tim sredinama za sve, bili oni Hrvati ili Srbi… Za razliku od onih koji kazuju “To će raditi državne institucije” mi kažemo naravno, ali ne onako kako su to radile do sada. Nikako ne jednoetničko zapošljavanje, nikako ne neravnopravnost između sredina u kojima živi jedna grupa građana i sredina kojima pripada druga grupa građana – rekao je Pupovac i dodao da SDSS “ni sa kim ne sjedi nad raširenim plahtama kadrovskoga plijena nakon osvojenih izbora”.

– Ono što mi želimo prekinuti jeste isključenost iz sistema donošenja odluka zajednice koju predstavljamo. Cijena isključenosti je visoka, sistemska i dugotrajna. Nažalost, oni koji nama prigovaraju da tražimo nacionalno zapošljavanje nemaju u vidu da je u tijeku nacionalno zapošljavanje, ali samo jedne nacije. I ne samo nacije, nego nacionalno stranačko zapošljavanje protiv čega mi jesmo i bit ćemo. Ako se pozabavite strukturom upravnih odbora državnih poduzeća i javnih ustanova u posljednjih nekoliko mandata, jasno ćete to vidjeti. Je li normalno i prirodno da na području Gvozda, gdje su Srbi lokalna većina, nema zaposlenih pripadnika srpske zajednice ili je brojka minimalna? Zar je moguće da na području na kojem je to stanovništvo domicilno ne postoji nitko dovoljno kvalificiran da obavlja i najniže poslove – upitao je Pupovac te zatim podsjetio da Radimir Čačić kao nekadašnji prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a nije mogao natjerati tu tvrtku da obavi reelektifikaciju sela koja ju godinama čekaju.

– Zato do danas imamo oko 80 sela i zaseoka koji su bez struje. Od Karlovačke županije, Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke pa do Šibensko-kninske i Zadarske županije. Kada netko kaže to će se raditi “kroz institucije”‘, ja kažem “da, ali ne ovakve institucije, s ovakvom odgovornošću, nego s institucijama u kojima ćemo s pravom tražiti da sudjelujemo u njima”, da ne čekamo naredne četiri godine da se sljedeći priključak priključi. A da ovih 80 sela ne bi čekalo narednih deset godina da se netko u HEP-u smiluje ljudima u selima koja nemaju struje. Ti su ljudi do rata i prije rata imali struju – istaknuo je predsjednik SNV-a i nastavio kako je ista stvar s priključcima za vodu. Kao primjer je naveo sela Islam Grčki, gdje živi većinom srpsko stanovništvo, i Islam Latinski, selo s većinskim hrvatskim stanovništvom, koja iako imaju isti vodovod pod nemaju jednak pristup vodi. Naglasio je da takvo isključivanje od strane institucija ne doživljavaju samo pripadnici srpske manjine, nego i drugi.

– Ne rade oni samo tako prema Srbima, rade tako prema svakome prema kome mogu, proizvode nejednakost i neučinkovitost na svakome mjestu, osim prema onima koji su bliski Bogu i koji imaju pare. A Bog je moć, a ne pravda niti vjera – kazao je i zatim naveo primjer ilegalne eksploatacije šuma.

– Policija nekada izađe na teren i na tome cijele stvar stane. Možda su vlasnici Srbi, ali to su hrvatske šume, to je hrvatsko bogatstvo, tako stoji u našem Ustavu, da je RH suverena nad svojim šumama i vodama, ali nije ona nego pljačkaš. Zašto Hrvatska to ne štitit? Zato što je srpsko pa se može pljačkati. A kada mi kažemo da želimo to spriječiti, onda kuka i motika. A oni koji kažu da “neće za foteljama”, a što drugo rade nego popunjavaju križaljke s foteljicama, i uredno šute i mudruju o reformama – objasnio je predsjednik SNV-a, koji se zalaže da za prestanak zapošljavanja stranačkih kadrova, već onih sposobnih i kvalificiranih za kreiranje boljih politika.

Pupovac je podsjetio  i da je Hrvatska 2011. godine donijela akcijski plan kao uvjet za pristup EU koji je podrazumijevao da se od 2011. do 2014. poveća udio zaposlenih pripadnika manjina u državnoj upravi sa 4,4 posto na 5,5, posto. No umjesto da se dogodilo povećanje, zastupljenost je pala na tri, a prema posljednjim procjenama i na 2,5 posto.

Izabrani zastupnik SDSS-a Boris Milošević naglasio je kako Ustav RH jamči ravnopravnost svih nacionalnih manjina, odnosno da zabranjuje diskriminaciju. Rekao je i  kako je Hrvatska dužna poštovati i međunarodne pravne akte poput Okvirne konvencije o pravima nacionalnih manjina koju je ratificirala 1997. godine.

– Svaka mjera koju neka država potpisnica ove Konvencije poduzme, a pri tom smatram i mjere pozitivne diskriminacije, ne smatraju se činom diskriminacije ni prema kome. Pozitivna diskriminacija je afirmativna mjera kojom se želi određenu skupinu staviti u poziciju prednosti kako bi se ispravila uočena nejednakost. Afirmativne mjere poput nje ne znače automatski zapošljavanje po bilo kojem ključu, svatko mora ispunjavati određene uvjete za to radno mjesto. Osoba mora ispunjavati sve formalne uvjete – kazao je Milošević.