Ne dajmo se outsourcati!

Povezani članci

• Đavao u lijes
• Novi dokumentarni serijal ‘Moskva – Balkan’ autorice Elme Kazagić
• Guske u bosanskoj magli
• Domovina u koferu, a osjećaš se kao dželat
• VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE PRIVREMENO ODUZELO KONCESIJE NAKLADNICIMA TELEVIZIJA ZBOG GOVORA MRŽNJE U EMISIJI BUJICA
• Božica Jelušić: NAŠI SVIJETLI PRIMJERI

Sindikati iz javnoga i državnoga sektora trenutno u Hrvatskoj provode akciju protiv privatizacije javnih usluga. Od 5. do 18. lipnja na više od 170 lokacija sakupljaju se potpisi za provođenje referenduma. Potrebno je ukupno 375 tisuća potpisa kako bi se spriječio outsourcing u javnim i državnim službama, a zasad ih je prikupljeno 305 tisuća.

Unatoč nepostojanju preciznih analiza i istraživanja, lošim inozemnim iskustvima i HUP-ovim tvrdnjama kako se neće otpustiti nijedan/a radnik/ca te da će privatne firme zadržati njihova radna prava, činjenica jest da brojni europski primjeri pokazuju da outsourcing dugoročno ne donosi uštedu jer nakon nekoliko godina privatnici počinju diktirati pravila igre.

Tako se stvaraju radnici/ce bez prava na prijevoz i godišnji odmor, bez privatnoga života, radničkih prava i prava na sindikalno organiziranje (brojnost sindikalnoga članstva već se smanjila za oko 2 tisuće članova). Outsourcing snižava standard rada i realnoga vremena potrebnoga za obavljanje određenih zanimanja te dovodi do feminizacije siromaštva jer se uglavnom odnosi na zanimanja u kojima većinom rade žene.

Ideja o outsourcingu samo je još jedan produkt neoliberalnog koncepta kojemu je cilj učiniti da društvo funkcionira kao ekonomsko poduzeće. Radi se o bezumnom pogodovanju privatnicima i interesu kapitala pri čemu se nastavlja devastacija socijalne države i marketizacija društva. Osim 26 tisuća nesigurnih radnih mjesta, neizravne žrtve outsourcinga smo svi/e mi jer će neminovno doći do pada kvalitete usluge. Ono do čega će outsourcing također dovesti jest dehumanizacija društva; radnici/e u popratnim djelatnostima nisu tu samo radi održavanja pogona. Oni/e dio su sustava, a funkcija im je i socijalna i emotivna. Izdvajanjem djelatnosti koje su usidrene u sustav, navedene se funkcije poništavaju te neminovno dolazi do daljnjega društvenoga zatvaranja i produbljivanja socijalnih barijera između bogatih i siromašnih.

Zbog svega navedenoga, inicijativa Za rad spremne poziva da svojim potpisom spriječite daljnju deregulaciju radnoga zakonodavstva i pretvaranje radničkih prava u mrtvo slovo na papiru.