ENG
NAJVEĆE DRŽAVE EU BOJKOTIRALE ESTONSKU KONFERENCIJU O KOMUNISTIČKIM ZLOČINIMA
Autor/ica 👤Goran Borković, Forum.tm
Povezani članci
Memorijalna konferencija posvećena žrtvama komunističkih režima, održana u estonskom glavnom gradu Talinu 23. kolovoza povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, završila je neslavno.
Zaključnu izjavu o „zločinima protiv čovječnosti počinjenim pod totalitarnim režimima“ potpisali su predstavnici tek osam od ukupno 27 država članica Europske unije. Među njih osam je, već pogađate, i Hrvatska koja je u Talin uputila izaslanstvo predvođeno državnim tajnikom u Ministarstvu pravosuđa Kristijanom Turkaljem.
Izjavu su, uz Hrvatsku, potpisale Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Litva, Latvija i Estonija.
Nije poznato koje države su uopće poslale predstavnike na konferenciju čiji je točan naziv “Naslijeđe zločina komunističkih režima u Europi 21. stoljeća“. Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa na svojim stranicama najavilo je da će državni tajnik sudjelovati na sastanku koji su preimenovali u „memorijalnu konferenciju žrtvama komunizma i nacizma“, dodajući žrtve „nacizma“ koje u pravom nazivu nisu spomenute.
U zajedničkoj izjavi stoji da je pod komunističkim diktaturama u Europi stotine tisuća nevinih ljudi pogubljeno, zatvoreno, mučeno, podvrgnuto ropskom radu ili deportirano; da su počinjeni teški zločini protiv čovječanstva koje je potrebno istražiti i počinitelje privesti pravdi, kao što je to učinjeno s nacističkim zločinima; da je za to nužna suradnja između država i da će se nastaviti realiziranje inicijative za osnivanje Vijeća za istragu zločina komunističkih režima (CICROC) koja je pokrenuta 2015. godine, također u Estoniji.
GRČKA ODBIJENICA
Najveću buru uoči talinske konferencije izazvao je grčki ministar pravosuđa Stavros Kontonis, inače član Sirize, koji je odbio otići u Estoniju objasnivši odbijenicu činjenicom da se na konferenciji pokušavaju izjednačiti komunizam i nacizam, što je za Grčku neprihvatljivo. Tamošnja opozicija, predvođena Novom demokracijom, napala je Kontonisa da takvim potezom Grčku gura u izolaciju, ali je bojkot ostalih država EU-a – osim baltičkih i država tzv. „višegradske skupine“ plus Hrvatska – pokazao da je bio u pravu, posebno zbog činjenice da ni zastupljene države nisu u Estoniju poslale ministre, nego nižerangirane činovnike. Osim toga i pripremljeni tekst, objavili su mediji, prije svega se odnosi na žrtve komunizma, a ne nacizma čime se, kako je kazao Kontonis, šalje “pogrešna i opasna politička poruka” protiv koje se izjasnio i dio stranaka koje sudjeluju u vladajućoj koaliciji u Estoniji.
“U vrijeme kada se temeljne vrijednosti Europske unije sve otvorenije dovode u pitanje jačanjem desnih pokreta i neonacističkih stranaka, ovakva inicijativa nikako nije poželjna”, napisao je Kontonis u pismu organizatorima. “Nacizam i komunizam nikada ne bi mogli postojati kao dva dijela iste jednadžbe”, naglasio je dodavši da se prošlost ne može krivotvoriti. „Povijest je zabilježila sovjetsku vojsku kao osloboditelja Europe i nacističkih koncentracijskih logora”, dodao je.
Estoniju je prozvala i Ujedinjena ljevica, politička grupacija iz Europskog parlamenta, optuživši tu državu da politizira dnevni red koristeći razdoblje predsjedanja. “Neuspjeh konferencije u Estoniji je pozitivan znak za Europu, a njene pristaše na kraju će se same izolirati”, kazala je Sirizina glasnogovornica Rania Svingu.
Hrvatska Vlada 23. kolovoza obilježila je polaganjem vijenaca u Macelju na grob ubijenih ustaša (ministar branitelja Tomo Medved), te na Golom otoku i Svetom Grguru (predsjednik Sabora Gordan Jandroković) osuđujući pritom isključivo zločine počinjenje nakon Drugog svjetskog rata.
Premijer Andrej Plenković je, uz više članova Vlade, zapalio svijeće na gradskom groblju Mirogoj, izrazivši “pijetet brojnim hrvatskim obiteljima koje su bile žrtve nedemokratskih režima 20. stoljeća“. “Razotkrivanje istine, osuda sustavnih kršenja temeljnih ljudskih prava te zadovoljština žrtvama i njihovim obiteljima preduvjeti su odgovornog suočavanja s prošlošću, u čemu hrvatsko društvo nema alternativu. Jedino jasnim otklonom prema svakom totalitarizmu, poštovanjem njihovih žrtava i obrazovanjem mlađih generacija možemo graditi društvo bez ideoloških i društvenih podjela, kako bismo bili potpuno fokusirani na ključne izazove Hrvatske u 21. stoljeću”, rekao je Plenković. Jedino je ministrica kulture Nina Obuljen poslana na „drugu stranu“ u Jasenovac, gdje je odala počast ubijenima u tom koncentracijskom logoru.
REAGIRANJE DOCUMENTE
Zbog zaobilaženja odavanja počasti partizanskim borcima reagirao je Savez antifašističkih boraca i antifašista, kao i Socijalistička radnička partija (SRP) koja kaže da u revizionizmu povijesti prednjače „zemlje u kojima je 90-ih godina prošlog stoljeća izvršena kontrarevolucija i restauracija poraženih snaga, poput Hrvatske, Poljske, Rumunjske, baltičkih zemalja i drugih“. „Stoga osuđujemo uvođenje ‘Evropskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima’, kao neznanstven i tendenciozan. Također osuđujemo i antikomunistički skup organiziran tim povodom 23. kolovoza u glavnom gradu Estonije Tallinu“.
Javnosti se obratila i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću koja je pozvala Vladu RH i Hrvatski sabor na ulaganje u razvoj kulture pamćenja. „Istraživanje, povijesna interpretacija i obrazovanje trebaju utvrditi što točnije podatke o stradanju svih žrtava zlostavljanja i svih ubijenih, kako bi ovo društvo bilo svjesno da su zločini počinjeni u ratu i poraću također dio našeg povijesnog nasljeđa. Ono loše i nečovječno u tom nasljeđu treba jasno sagledati, kako bi se uvažilo patnje žrtava i spriječilo svako novo sustavno kršenje ljudskih prava. Tek tako se suočavanje s prošlošću može osloboditi onoga što i danas prevladava, a to je sukob ideologija, u kojem se vidi samo žrtve one suprotne strane. Tako se može prevladati i crno-bijeli odnos spram povijesti, u kojem se odbacuje i pozitivno nasljeđe narodnooslobodilačke borbe i socijalističke modernizacije, koje je ugrađeno i u temelje današnje političke zajednice.
Neprihvatljivo je da na 76. godišnjicu dolaska prvih transporta logoraša u ustaški logor Jasenovac pozdrav “Za dom spremni” još uvijek stoji u neposrednoj blizini mjesta stradanja. Već drugu godinu redom sljednici židovskih žrtava holokausta, žrtava genocida nad Srbima i antifašisti ne dolaze na službene komemoracije u Spomen područje. Istodobno, dok se glasno upozorava na zločine komunizma, o tim se zločinima ne vode istraživanja, ne objavljuje se provjerene i realne podatke, a jedno od simboličnih mjesta – kaznionice na Golom otoku i Grguru – prepušta se propadanju“, stoji u priopćenju uz zahtjev da Vlada osudi povijesni revizionizam i u novom proračunu predvidi ulaganje u sveobuhvatna istraživanja, obrazovanje za suočavanje s prošlošću kao i priznavanje patnje svih stradalih.
Autor/ica 👤Goran Borković, Forum.tm
